Razlika između inačica stranice »Osjetljivost«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Osjetljivost''' ima više značenja: | |||
* [[osjetljivost (biologija)]], u [[biologija|biologiji]], je sposobnost [[Organizam|organizma]] da reagira na [[podražaj]] iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u [[Živčani sustav|živčane impulse]], koji se [[živci]]ma prenose do određenih područja u [[mozak|mozgu]]; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća [[reakcija]]. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam ([[osjetilni sustav]]). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajuće [[jakost|jačine]] (intenziteta); za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze ''ispod praga'' osjetljivosti ([[Subliminalna poruka|subliminalni podražaji]]). Osjetljivost u [[Biljke|biljaka]] očituje se u reagiranju na različite podražaje iz [[Okoliš|okoline]] (na primjer na djelovanje [[Gravitacija|sile teže]], [[svjetlost]]i, različitih [[Kemijska tvar|kemijskih tvar]]i, [[pritisak]] vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja ([[nastije]]; [[taksije]]; [[tropizmi]]). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite [[receptori|receptore]] iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju [[turgor]] stanica, što uzrokuje [[gibanje]] organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (na primjer [[karotenoidi]], kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju [[gen]]i u [[Stanična jezgra|jezgri]], čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke. | * [[osjetljivost (biologija)]], u [[biologija|biologiji]], je sposobnost [[Organizam|organizma]] da reagira na [[podražaj]] iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u [[Živčani sustav|živčane impulse]], koji se [[živci]]ma prenose do određenih područja u [[mozak|mozgu]]; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća [[reakcija]]. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam ([[osjetilni sustav]]). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajuće [[jakost|jačine]] (intenziteta); za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze ''ispod praga'' osjetljivosti ([[Subliminalna poruka|subliminalni podražaji]]). Osjetljivost u [[Biljke|biljaka]] očituje se u reagiranju na različite podražaje iz [[Okoliš|okoline]] (na primjer na djelovanje [[Gravitacija|sile teže]], [[svjetlost]]i, različitih [[Kemijska tvar|kemijskih tvar]]i, [[pritisak]] vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja ([[nastije]]; [[taksije]]; [[tropizmi]]). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite [[receptori|receptore]] iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju [[turgor]] stanica, što uzrokuje [[gibanje]] organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (na primjer [[karotenoidi]], kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju [[gen]]i u [[Stanična jezgra|jezgri]], čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke. | ||
* [[osjetljivost (psihologija)]], u [[psihologija|psihologiji]], je čuvstvena pobudljivost. U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odnosno kolika mora biti razlika u jačini (intenzitetu) dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u jačini podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. U [[Psihometrija|psihometriji]], osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psiholoških mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini. | * [[osjetljivost (psihologija)]], u [[psihologija|psihologiji]], je čuvstvena pobudljivost. U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odnosno kolika mora biti razlika u jačini (intenzitetu) dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u jačini podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. U [[Psihometrija|psihometriji]], osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psiholoških mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini. |
Trenutačna izmjena od 18:38, 20. ožujka 2022.
Osjetljivost ima više značenja:
- osjetljivost (biologija), u biologiji, je sposobnost organizma da reagira na podražaj iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u živčane impulse, koji se živcima prenose do određenih područja u mozgu; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća reakcija. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam (osjetilni sustav). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajuće jačine (intenziteta); za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze ispod praga osjetljivosti (subliminalni podražaji). Osjetljivost u biljaka očituje se u reagiranju na različite podražaje iz okoline (na primjer na djelovanje sile teže, svjetlosti, različitih kemijskih tvari, pritisak vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja (nastije; taksije; tropizmi). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite receptore iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju turgor stanica, što uzrokuje gibanje organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (na primjer karotenoidi, kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju geni u jezgri, čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke.
- osjetljivost (psihologija), u psihologiji, je čuvstvena pobudljivost. U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odnosno kolika mora biti razlika u jačini (intenzitetu) dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u jačini podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. U psihometriji, osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psiholoških mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini.
- osjetljivost (fizika), u fizici i tehnici, je svojstvo sustava koje pokazuje kako se on vlada pri promjenama promatranih veličina. Teorija osjetljivosti posebna je znanstvena disciplina koja proučava valjanost sustava u uvjetima neželjenih promjena veličina i istražuje veze između početnih i dinamičkih stanja sustava. [1]
Izvori
Ovo je razdvojbena stranica. Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu. |