More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Oront II.''' ([[perzijski|perz.]] ''Arvanta''<ref name="Iranica - Oront (3.)">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/sup/Orontes.html Oront (3.), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt]</ref>, [[grčki|grč.]] Ορόντης, ''Orontes'') je bio posljednji [[satrap]] [[Armenija#Povijest|Armenije]] u službi [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]]<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>. | |||
Oront II. je bio sin [[Oront I.|Oronta I.]] i perzijske princeze [[Rodogina|Rodogine]]. Zajedno sa Mitraustom predvodio je [[Armenci|Armence]] u [[Bitka kod Gaugamele|bitci kod Gaugamele]]<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3a.asp III. 8.]</ref>, dok je na položaju armenskog satrapa zamijenio [[Darije III.|Darija III.]] koji je [[336. pr. Kr.]] postao [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskim]] velikim kraljem. S obzirom kako popriličan broj ranijih i kasnijih armenskih [[satrap]]a i [[general]]a također nosi ime „Oront“, pretpostavlja se kako je Oront II. pripadao tzv. Orontidskoj [[Dinastija|dinastiji]], koja vuče podrijetlo od ''Sedam [[Perzijanci|Perzijanaca]]''<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>; točnije [[Hidarn Stariji|Hidarna Starijeg]]<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2391.html Oront (''Orontes''), AncientLibrary.com]</ref>. Budući kako je [[Aleksandar Makedonski]] osvojio samo južni dio [[Armenija|Armenije]], smatra se kako je Oront II. i poslije pada [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] nastavio vladati kao armenski vladar<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>. Umro je oko [[316. pr. Kr.]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/19B*.html#23 XIX. 23.]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=lxQ9W6F1oSYC&pg=PA1003&lpg=PA1003&dq=Diodorus+XIX+orontes&source=bl&ots=XAmW3ptt6U&sig=gMmkzDrE234WDYOFKwGrffP-LA8&hl=hr&ei=xrXpSq6sJIWqsAbdleGLBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&q=Diodorus%20XIX%20orontes&f=false Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.]</ref> | Oront II. je bio sin [[Oront I.|Oronta I.]] i perzijske princeze [[Rodogina|Rodogine]]. Zajedno sa Mitraustom predvodio je [[Armenci|Armence]] u [[Bitka kod Gaugamele|bitci kod Gaugamele]]<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3a.asp III. 8.]</ref>, dok je na položaju armenskog satrapa zamijenio [[Darije III.|Darija III.]] koji je [[336. pr. Kr.]] postao [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskim]] velikim kraljem. S obzirom kako popriličan broj ranijih i kasnijih armenskih [[satrap]]a i [[general]]a također nosi ime „Oront“, pretpostavlja se kako je Oront II. pripadao tzv. Orontidskoj [[Dinastija|dinastiji]], koja vuče podrijetlo od ''Sedam [[Perzijanci|Perzijanaca]]''<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>; točnije [[Hidarn Stariji|Hidarna Starijeg]]<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2391.html Oront (''Orontes''), AncientLibrary.com]</ref>. Budući kako je [[Aleksandar Makedonski]] osvojio samo južni dio [[Armenija|Armenije]], smatra se kako je Oront II. i poslije pada [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] nastavio vladati kao armenski vladar<ref name="Iranica - Oront (3.)"/>. Umro je oko [[316. pr. Kr.]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/19B*.html#23 XIX. 23.]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=lxQ9W6F1oSYC&pg=PA1003&lpg=PA1003&dq=Diodorus+XIX+orontes&source=bl&ots=XAmW3ptt6U&sig=gMmkzDrE234WDYOFKwGrffP-LA8&hl=hr&ei=xrXpSq6sJIWqsAbdleGLBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&q=Diodorus%20XIX%20orontes&f=false Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 18:27
Oront II. (perz. Arvanta[1], grč. Ορόντης, Orontes) je bio posljednji satrap Armenije u službi Ahemenidskog Carstva[1].
Oront II. je bio sin Oronta I. i perzijske princeze Rodogine. Zajedno sa Mitraustom predvodio je Armence u bitci kod Gaugamele[2], dok je na položaju armenskog satrapa zamijenio Darija III. koji je 336. pr. Kr. postao perzijskim velikim kraljem. S obzirom kako popriličan broj ranijih i kasnijih armenskih satrapa i generala također nosi ime „Oront“, pretpostavlja se kako je Oront II. pripadao tzv. Orontidskoj dinastiji, koja vuče podrijetlo od Sedam Perzijanaca[1]; točnije Hidarna Starijeg[3]. Budući kako je Aleksandar Makedonski osvojio samo južni dio Armenije, smatra se kako je Oront II. i poslije pada Perzijskog Carstva nastavio vladati kao armenski vladar[1]. Umro je oko 316. pr. Kr.[4][5]
Poveznice
| Prethodnik: | Satrap Armenije (336. - 331. pr. Kr.) |
Nasljednik: |
| Darije III. Kodoman (344. - 336. pr. Kr.) |
Nitko (Armenija se dijelom osamostaljuje, a dijelom postaje dio Makedonskog Carstva) |
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Oront (3.), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt
- ↑ Arijan: „Aleksandrova Anabaza“, III. 8.
- ↑ Oront (Orontes), AncientLibrary.com
- ↑ Diodor sa Sicilije: XIX. 23.
- ↑ Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.
Vanjske poveznice
- Oront (3.), enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt
- Oront (Orontes), AncientLibrary.com
- Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 1003.