Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Arijan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Arijanova bista

Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86.-146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla[1].

Dobivši vrlo dobro obrazovanje, stupio je u rimsku vojnu službu. Rimski car Hadrijan imenovao ga je konzulom i 131. povjerio upravu nad Kapadociju koju je obranio od Alana. Kada je 137. opozvan s te dužnosti, posvetio se pisanju.

Njegovo glavno djelo je Anabaza (grč. Ἀλεξάνδρου Ἀνάβασις, Alexándrou Anábasis; lat. Anabasis Alexandri) u 7 knjiga. U ovom djelu, najboljem o ratovima Aleksandra III. Makedonskog, legende o Aleksandru pretvorene su u povijest. Pisao je kritički, ograđujući se od stvari u koje sam nije vjerovao. U pretjerivanju snage perzijskih vojskiarmija Arijan se ne razlikuje od Herodota.

Alexandri anabasis, 1575

U njegovoj povijesti Indije (grč. Ινδική, Indiki; lat. Historia Indica) dragocjen je II. dio s opisom Nearhovog (grč. Νέαρχος) puta od Inda do Eufrata (grč. Εὐφράτης). Među radovima od vojnog interesa, značajna je i njegova taktika (grč. Τέχνη τακτική, lat. Ars tactica), mada je neki pripisuju Elijanu. Vrlo je značajna za poznavanje makedonske taktike.

Arijana ne treba miješati sa atenskim vojskovođom i povjesničarom Ksenofontom koji je živio u 4. stoljeću pr. Kr. čije se djelo također naziva „Anabaza“. Arijana se smatra jednim od najboljih autora o Aleksandrovim pohodima, te jednim od najznačajnijih povjesničara koji su svoja djela pisali iz vojne perspektive.

Izvori

Literatura

  • ”Arijan”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 209.
  • H. Kochly, W. Rüstow, Griechische Kriegsschriftsteller, II, Leipzig, 1855.
  • M. Jähns, Geschichte der Kriegswissenschaften, I, München, 1889.
  • Arijan: „Aleksandrovi pohodi“, preveo: Aubrey de Sélincourt, izdavač: Penguin Classics, 1958.
  • A. A. Phillips i M. M. Willcock: „Ksenofont i Arijan u lovu sa lovačkim psima“ (Xenophon & Arrian On Hunting with Hounds), Cynegeticus, izdavač: Oxford, Aris & Phillips, 1999.
  • P. A. Stadter: „Arijan iz Nikomedije“ (Arrian of Nicomedia), izdavač: Chapel Hill, 1980.
  • R. Syme: „Arijanova karijera“ (The Career of Arrian), izdavač: Harvard Studies in Classical Philology, 1982., 86. svezak, str. 171.-211.
  • E. L. Wheeler: „Flavije Arijan - politička i vojna biografija“ (Flavius Arrianus: a political and military biography), izdavač: Duke University, 1977.

Vanjske poveznice