Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Oksijart: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Oksijart'''-->'''Oksijart''' ([[perzijski|perz.]] وخش‌ارد; ''Uksšijarta''<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/sup/Oxyartes.html Oksijart (enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt)]</ref>, [[grčki|grč.]] ''Oxyartes''<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2408.html Oksijart (''Oxyartes''), AncientLibrary.com]</ref>) bio je kratkotrajni [[satrap]] [[Baktrija|Baktrije]] (možda i [[Sogdijana|Sogdijane]]<ref>[http://www.pothos.org/content/index.php?page=oxyartes Oksijart (Pothos.org)]</ref>) u službi [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] tijekom prve polovice [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] U povijesti je najviše ostao upamćen kao otac [[Roksana|Roksane]]<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/roxane/roxane.htm Roksana (Livius.org)]</ref>, koja se udala za [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Oksijart se najranije spominje kao jedan od perzijskih vojskovođa koji su [[329. pr. Kr.]] pratili [[Bes (satrap)|Besa]] prilikom njegovog prijelaza preko rijeke [[Amu-Darja|Amu-Darje]] odnosno povlačenja u [[Sogdijana|Sogdijanu]].<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“ [http://websfor.org/alexander/arrian/book3b.asp III. 28.]</ref> Nakon [[Bes (satrap)|Besove]] smrti Oksijart je nakratko ovladao [[Baktrija|Baktrijom]], te je sklonio Besovu ženu i kćeri na "Sogdijansku stijenu", utvrdu u istoimenoj pokrajini koju je čuvao [[Arimaz]].<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0295.html Arimaz (''Arimazes''), AncientLibrary.com]</ref> Ipak, Aleksandar ih je naposljetku zarobio [[328. pr. Kr.]],<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/436801/Oxyartes Oksijart (enciklopedija Britannica)]</ref> no drevni povijesničari navode kako se velikodušno ponio prema njima, zbog čega je Oksijart pristao da [[Roksana]] postane Aleksandrova žena.<ref>[[Plutarh]]: „Usporedni životopisi“ - ''Aleksandar'', [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plut.+Caes.+47.1 47.]</ref> Oksijart je nakon toga imenovan satrapom ''Paropamisade'' ([[Hindukuš]]),<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book4b.asp IV. 21.], [http://www.websfor.org/alexander/arrian/book6a.asp VI. 15.]</ref><ref>[[Plutarh]]: „Usporedni životopisi“ - ''Aleksandar'', [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plut.+Caes.+58.1 58.]</ref> a na tom mjestu ostao je i nakon Aleksandrove smrti, što su [[dijadosi]] [[321. pr. Kr.]] potvrdili sporazumom u Triparadisu.<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca'', XVIII. 3., 39.</ref><ref>[[Justin (povjesničar)|Justin]]: Izvod o Pompeju Trogu [http://www.tertullian.org/fathers/justinus_04_books11to20.htm XIII. 4.]</ref><ref>[[Focije]]: „Knjižnica“, [http://www.tertullian.org/fathers/photius_03bibliotheca.htm 82.] i [http://www.tertullian.org/fathers/photius_03bibliotheca.htm 92.]</ref> U ratovima dijadoha je podržavao je [[Eumen]]a, no [[316. pr. Kr.]] priključio se [[Antigon I. Monoftalmos|Antigonu]]. Pretpostavlja se da je umro prije [[Seleuk I. Nikator|Seleukovog]] pohoda na [[Indija|Indiju]], s obzirom da je Seleuk kasnije Čandragupti Mauriji prepustio njegovu satrapiju Parompisadu.<ref>[[Strabon]]: „Geografija“, [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+15.2.1 XV. 2.]</ref> [[Baktrija]] je ranije pripala u ruke [[Artabaz II.|Artabazu II.]], kojeg je na tom mjestu postavio sam Aleksandar.<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artabazus/artabazus.htm Artabaz II. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>
Oksijart''' ([[perzijski|perz.]] وخش‌ارد; ''Uksšijarta''<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/sup/Oxyartes.html Oksijart (enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt)]</ref>, [[grčki|grč.]] ''Oxyartes''<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2408.html Oksijart (''Oxyartes''), AncientLibrary.com]</ref>) bio je kratkotrajni [[satrap]] [[Baktrija|Baktrije]] (možda i [[Sogdijana|Sogdijane]]<ref>[http://www.pothos.org/content/index.php?page=oxyartes Oksijart (Pothos.org)]</ref>) u službi [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] tijekom prve polovice [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] U povijesti je najviše ostao upamćen kao otac [[Roksana|Roksane]]<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/roxane/roxane.htm Roksana (Livius.org)]</ref>, koja se udala za [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Oksijart se najranije spominje kao jedan od perzijskih vojskovođa koji su [[329. pr. Kr.]] pratili [[Bes (satrap)|Besa]] prilikom njegovog prijelaza preko rijeke [[Amu-Darja|Amu-Darje]] odnosno povlačenja u [[Sogdijana|Sogdijanu]].<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“ [http://websfor.org/alexander/arrian/book3b.asp III. 28.]</ref> Nakon [[Bes (satrap)|Besove]] smrti Oksijart je nakratko ovladao [[Baktrija|Baktrijom]], te je sklonio Besovu ženu i kćeri na "Sogdijansku stijenu", utvrdu u istoimenoj pokrajini koju je čuvao [[Arimaz]].<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0295.html Arimaz (''Arimazes''), AncientLibrary.com]</ref> Ipak, Aleksandar ih je naposljetku zarobio [[328. pr. Kr.]],<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/436801/Oxyartes Oksijart (enciklopedija Britannica)]</ref> no drevni povijesničari navode kako se velikodušno ponio prema njima, zbog čega je Oksijart pristao da [[Roksana]] postane Aleksandrova žena.<ref>[[Plutarh]]: „Usporedni životopisi“ - ''Aleksandar'', [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plut.+Caes.+47.1 47.]</ref> Oksijart je nakon toga imenovan satrapom ''Paropamisade'' ([[Hindukuš]]),<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book4b.asp IV. 21.], [http://www.websfor.org/alexander/arrian/book6a.asp VI. 15.]</ref><ref>[[Plutarh]]: „Usporedni životopisi“ - ''Aleksandar'', [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plut.+Caes.+58.1 58.]</ref> a na tom mjestu ostao je i nakon Aleksandrove smrti, što su [[dijadosi]] [[321. pr. Kr.]] potvrdili sporazumom u Triparadisu.<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca'', XVIII. 3., 39.</ref><ref>[[Justin (povjesničar)|Justin]]: Izvod o Pompeju Trogu [http://www.tertullian.org/fathers/justinus_04_books11to20.htm XIII. 4.]</ref><ref>[[Focije]]: „Knjižnica“, [http://www.tertullian.org/fathers/photius_03bibliotheca.htm 82.] i [http://www.tertullian.org/fathers/photius_03bibliotheca.htm 92.]</ref> U ratovima dijadoha je podržavao je [[Eumen]]a, no [[316. pr. Kr.]] priključio se [[Antigon I. Monoftalmos|Antigonu]]. Pretpostavlja se da je umro prije [[Seleuk I. Nikator|Seleukovog]] pohoda na [[Indija|Indiju]], s obzirom da je Seleuk kasnije Čandragupti Mauriji prepustio njegovu satrapiju Parompisadu.<ref>[[Strabon]]: „Geografija“, [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+15.2.1 XV. 2.]</ref> [[Baktrija]] je ranije pripala u ruke [[Artabaz II.|Artabazu II.]], kojeg je na tom mjestu postavio sam Aleksandar.<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artabazus/artabazus.htm Artabaz II. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 16:13

Oksijart (perz. وخش‌ارد; Uksšijarta[1], grč. Oxyartes[2]) bio je kratkotrajni satrap Baktrije (možda i Sogdijane[3]) u službi Perzijskog Carstva tijekom prve polovice 4. stoljeća pr. Kr. U povijesti je najviše ostao upamćen kao otac Roksane[4], koja se udala za Aleksandra Makedonskog. Oksijart se najranije spominje kao jedan od perzijskih vojskovođa koji su 329. pr. Kr. pratili Besa prilikom njegovog prijelaza preko rijeke Amu-Darje odnosno povlačenja u Sogdijanu.[5] Nakon Besove smrti Oksijart je nakratko ovladao Baktrijom, te je sklonio Besovu ženu i kćeri na "Sogdijansku stijenu", utvrdu u istoimenoj pokrajini koju je čuvao Arimaz.[6] Ipak, Aleksandar ih je naposljetku zarobio 328. pr. Kr.,[7] no drevni povijesničari navode kako se velikodušno ponio prema njima, zbog čega je Oksijart pristao da Roksana postane Aleksandrova žena.[8] Oksijart je nakon toga imenovan satrapom Paropamisade (Hindukuš),[9][10] a na tom mjestu ostao je i nakon Aleksandrove smrti, što su dijadosi 321. pr. Kr. potvrdili sporazumom u Triparadisu.[11][12][13] U ratovima dijadoha je podržavao je Eumena, no 316. pr. Kr. priključio se Antigonu. Pretpostavlja se da je umro prije Seleukovog pohoda na Indiju, s obzirom da je Seleuk kasnije Čandragupti Mauriji prepustio njegovu satrapiju Parompisadu.[14] Baktrija je ranije pripala u ruke Artabazu II., kojeg je na tom mjestu postavio sam Aleksandar.[15]

Poveznice

Izvori

  1. Oksijart (enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt)
  2. Oksijart (Oxyartes), AncientLibrary.com
  3. Oksijart (Pothos.org)
  4. Roksana (Livius.org)
  5. Arijan: „Aleksandrova Anabaza“ III. 28.
  6. Arimaz (Arimazes), AncientLibrary.com
  7. Oksijart (enciklopedija Britannica)
  8. Plutarh: „Usporedni životopisi“ - Aleksandar, 47.
  9. Arijan: „Aleksandrova Anabaza“, IV. 21., VI. 15.
  10. Plutarh: „Usporedni životopisi“ - Aleksandar, 58.
  11. Diodor sa Sicilije: Bibliotheca, XVIII. 3., 39.
  12. Justin: Izvod o Pompeju Trogu XIII. 4.
  13. Focije: „Knjižnica“, 82. i 92.
  14. Strabon: „Geografija“, XV. 2.
  15. Artabaz II. (Livius.org, Jona Lendering)

Vanjske poveznice