More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Novovjekovna [[filozofija]]''' javlja se u razdoblju prve akumulacije kapitala. U to vrijeme povećava se interes za prirodne znanosti, naročito za [[Matematika|matematiku]]. Pod uticajem prirodnih znanosti, filozofija gubi svoj [[Metafizika|metafizički]] značaj, a [[gnoseologija]] postaje primarna filozofska disciplina. Tada [[filozofija]] traga za znanstvenim metodama. | |||
Javljaju se dva osnovna [[Gnoseologija|gnoseološka]] pravca: | Javljaju se dva osnovna [[Gnoseologija|gnoseološka]] pravca: | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 15:02
Novovjekovna filozofija javlja se u razdoblju prve akumulacije kapitala. U to vrijeme povećava se interes za prirodne znanosti, naročito za matematiku. Pod uticajem prirodnih znanosti, filozofija gubi svoj metafizički značaj, a gnoseologija postaje primarna filozofska disciplina. Tada filozofija traga za znanstvenim metodama.
Javljaju se dva osnovna gnoseološka pravca:
- Nikola Kuzanski (1401. - 1461.)
- Giordano Bruno (1548. - 1600.)
Empirizam 17. st
- Francis Bacon (1561. - 1626.)
- John Locke (1632. - 1704.)
- Thomas Hobbes (1588. - 1679.)
- George Berkeley (1684. - 1753.)
- David Hume (1711. - 1776.)
Racionalizam 17st.
- Rene Descartes (1596. - 1650.)
- Baruch de Spinoza (1632. - 1677.)
- Gottfried Wilhelm Leibniz (1646. - 1716.)
Prosvjetiteljstvo
- Voltaire (1694, - 1778.)
- Jean Jacques Rousseau (1712. - 1778.)
- Giambattista Vico (1668. - 1744.)
klasični njemački idealizam
- Immanuel Kant (1724. - 1804.)
- Johann Gottlieb Fichte (1762. - 1814.)
- Friedrich Wilhelm Joseph Schelling (1775. - 1854.)
- Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770. - 1831.)
| |||||||||||||||||||||||