Razlika između inačica stranice »Kako je Potjeh tražio istinu«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kako je Potjeh tražio istinu''', jedna od [[Pripovijetka|pripovijetki]] iz zbirke "[[Priče iz davnine]]" (1916.) [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]].<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9601 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Brlić-Mažuranić, Ivana''] (pristupljeno 15. srpnja 2018.)</ref> Bavi se temama sazrijevanja, obiteljske odanosti, sloge, i potrage za smislom. Kao i ostale priče iz zbirke, ima obilježja [[Bajka|bajke]] i elemente nadnaravnoga i [[Mit|mitskoga]]. Likovi su iz pretkršćanske, [[Slavenska mitologija|slavenske mitologije]].<ref name=HE/> | |||
U središtu radnje je pravedni starac [[Vjest]] koji živi s trojicom unuka, poodraslih momaka po imenu Ljutiša, Marun i Potjeh. Jednog proljetnog dana djed pošalje mladiće u šumu, na mjesto gdje su godinu ranije vadili med, da provjere jesu li pčele izašle iz zimskog sna. Ukazuje im se [[Svarožić]] koji savjetuje momcima da ostanu uz djeda i da ga služe. Radnju zapliće [[Bjesomar]], vladar šumskih bjesova, koji je mrzio Vjesta jer je ovaj "na krčevini zaveo sveti oganj, da se nikad ne ugasi". Čuvši Svarožićeve riječi i ne želeći da ga momci poslušaju, Bjesomar im šalje bjesove da ih opsjedaju, ne bi li ih pobunio protiv djeda.<ref>[http://www.os-pkanavelica-korcula.skole.hr/upload/os-pkanavelica-korcula/images/static3/1187/File/Kako%20je%20Potjeh%20tra+%C2%A5io%20istinu.pdf Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davninine, str. 3-14, eLektire.skole.hr, pristupljeno 15. srpnja 2018.]</ref> | U središtu radnje je pravedni starac [[Vjest]] koji živi s trojicom unuka, poodraslih momaka po imenu Ljutiša, Marun i Potjeh. Jednog proljetnog dana djed pošalje mladiće u šumu, na mjesto gdje su godinu ranije vadili med, da provjere jesu li pčele izašle iz zimskog sna. Ukazuje im se [[Svarožić]] koji savjetuje momcima da ostanu uz djeda i da ga služe. Radnju zapliće [[Bjesomar]], vladar šumskih bjesova, koji je mrzio Vjesta jer je ovaj "na krčevini zaveo sveti oganj, da se nikad ne ugasi". Čuvši Svarožićeve riječi i ne želeći da ga momci poslušaju, Bjesomar im šalje bjesove da ih opsjedaju, ne bi li ih pobunio protiv djeda.<ref>[http://www.os-pkanavelica-korcula.skole.hr/upload/os-pkanavelica-korcula/images/static3/1187/File/Kako%20je%20Potjeh%20tra+%C2%A5io%20istinu.pdf Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davninine, str. 3-14, eLektire.skole.hr, pristupljeno 15. srpnja 2018.]</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 11:10, 18. ožujka 2022.
Kako je Potjeh tražio istinu, jedna od pripovijetki iz zbirke "Priče iz davnine" (1916.) Ivane Brlić-Mažuranić.[1] Bavi se temama sazrijevanja, obiteljske odanosti, sloge, i potrage za smislom. Kao i ostale priče iz zbirke, ima obilježja bajke i elemente nadnaravnoga i mitskoga. Likovi su iz pretkršćanske, slavenske mitologije.[1]
U središtu radnje je pravedni starac Vjest koji živi s trojicom unuka, poodraslih momaka po imenu Ljutiša, Marun i Potjeh. Jednog proljetnog dana djed pošalje mladiće u šumu, na mjesto gdje su godinu ranije vadili med, da provjere jesu li pčele izašle iz zimskog sna. Ukazuje im se Svarožić koji savjetuje momcima da ostanu uz djeda i da ga služe. Radnju zapliće Bjesomar, vladar šumskih bjesova, koji je mrzio Vjesta jer je ovaj "na krčevini zaveo sveti oganj, da se nikad ne ugasi". Čuvši Svarožićeve riječi i ne želeći da ga momci poslušaju, Bjesomar im šalje bjesove da ih opsjedaju, ne bi li ih pobunio protiv djeda.[2]
Pripovijetka je već ranih 1920-ih dostupna u New Yorku i Londonu ("How Quest Sought the Truth"), gdje su "Priče iz davnine" objavljene u prijevodu F. S. Copelanda.