Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dobroslav Jevđević: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m zamjena teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dobroslav Jevđević'''-->'''Dobroslav Jevđević''', srpski političar i [[Četnici|četnički]] vođa (Prača kraj [[Rogatica|Rogatice]], 1895. - [[Rim]], listopad 1962.)
Dobroslav Jevđević''', srpski političar i [[Četnici|četnički]] vođa (Prača kraj [[Rogatica|Rogatice]], 1895. - [[Rim]], listopad 1962.)


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:30

Dobroslav Jevđević, srpski političar i četnički vođa (Prača kraj Rogatice, 1895. - Rim, listopad 1962.)

Životopis

Za Kraljevine Jugoslavije biran za narodnog zastupnika (rogatičkog i novosadskog kotara) na listi Samostalne demokratske stranke. Smatran najistaknutijim pripadnikom četničke organizacije u BiH i samozvanim vojvodom. Bio je čelnik vojvođanskog dijela ORJUNE, a poslije je bio član i Jugoslavenske nacionalne stranke. Nakon sloma kraljevine Jugoslavije 1941. bježi u Budvu a odatle u rujnu u okupirani Split gdje pod talijanskim patronatom djeluje četnička skupina, s ciljem stvaranja posebne srpske autonomije pod Italijom koja bi obuhvatila Dalmaciju, Liku, Bosnu i Hercegovinu. S I. Trifunovićem Birčaninom organizira suradnju četničkih postrojbi s talijanskim okupacijskim vlatima u borbi protiv partizana. Koordinira prebacivanje četničkih postrojbi iz Hercegovine u sjevernu Dalmaciju i Liku. Nakon njegova huškačkoga govora četnici su u listopadu 1942. na području prozorskog kotara (u sklopu talijanskih operacija) ubili više od tisuću Hrvata i nekoliko stotina muslimana. Nakon tog zločina vlasti NDH zatražile su od Talijana da protjeraju Jevđevića. Vjekoslav Vrančić i David Sinčić, predstavnici NDH kod talijanske II. armate traže smirivanje četničkih akcija i njihovo usmjeravanje prema partizanima. U lipnju 1942. Draža Mihailović šalje ga u Sloveniju da izvidi stanje i brojnost tamošnjih četnika. Uoči talijanske kapitulacije aktivan je u Dubrovniku odakle 3.IX.1943. odlazi u Rijeku i produžuje u Rim gdje se povezuje s njemačkom obavještajnom službom. U Trstu organizira izbjegle četnike i vraća ih u Opatiju gdje im se stavlja na čelo a 1944. vodi ih u Ilirsku Bistricu. Kao izaslanik D. Mihailovića (u dogovoru s posebnim njemačkim opunomoćenikom za jugoistok H. Neubacherom) djeluje u Sloveniji na objedinjavanju svih kolaboracionista i četnika radi stvaranja fronte protiv antifašističkih snaga. U proljeće 1945. bježi u Italiju gdje ga Savezničke vojne vlasti uhićuju i zatvaraju u logor Grottaglie. Tamo je neko vrijeme zatvoren s Viktorom Gutićem koji je izručen, a Jevđević se dokopao slobode i do smrti živio u Rimu.