Razlika između inačica stranice »Denacionalizacija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Denacionalizacija''' ili '''privatizacija''' je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili [[država|državnog]] u privatni sektor. Pojam se može odnositi na prijenos bilo koje državne imovine. Obrnuti proces je [[nacionalizacija]]. | |||
Termin je uveden u [[1936.]] u časopisu ''[[The Economist]]''. | Termin je uveden u [[1936.]] u časopisu ''[[The Economist]]''. | ||
Trenutačna izmjena od 23:28, 13. ožujka 2022.
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor. Pojam se može odnositi na prijenos bilo koje državne imovine. Obrnuti proces je nacionalizacija.
Termin je uveden u 1936. u časopisu The Economist.
Ciljevi privatizacije
Zagovornici privatizacije u skladu s liberalnim ekonomskim stavom, zastupaju stav da država ne može biti dobar poduzetnik, jer ograničava mogućnosti za privatnu inicijativu. Prema tom stavu privatne tvrtke djeluju djelotvornije od onih pod državnom upravom, stimuliraju gospodarski rast i zapošljavanja. Privatizacija prema tom stavu također dovodi do inovacija, a time i do novih usluga i proizvoda
Argumenti protivnika privatizacije
Prema organizaciji ATTAC područja javnih usluga kao što su: obrazovanje, prijevoz, zdravstvena skrb, energetika i vodoopskrba ne smije se predati privatnim tržištu, jer se radi o ispunjavanjima zadataka koji nadilaze ekonomska pitanja, i stoga se ne smiju ravnati prema kriterijima profitabilnosti.
Protivnici privatizacije navode primjerice i poskupljenja roba usluga privatiziranih tvrtki.