Internacionalizam

Internacionalizam

Predloženo je da se na ovoj stranici postavi razdvojbena stranica. (Rasprava) Provjerite što vodi ovamo.

Postoje razlike u značenju riječi internacionalizam koju navode suvremeni hrvatski rječnici.

Političko, ideološko i povijesno značenje

Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića definira da je to:

doktrina koja se temelji na međunarodnom sporazumijevanju mimo pojedinačnih nacionalnih niteresa, odnosno na povezivanju naroda preko nacionalnih granica.

Rječnik stranih riječi, autora Vladimira Anića i Ive Goldsteina, daje širi opis, uz tri različita značenja (isti tekst prenesen je u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku), pri čemu se nijedno ne poklapa sa gore navedenim:

1. kozmopolitizam;
2. politički i ideološki: u političkom žargonu nacionalističkih stranaka negativna odrednica sa značenjem antinacionalan ili antidržavni;
3. povijesno i ideološki: u političkom žargonu komunističkih stranaka obaveza međunarodne komunističke solidarnosti nadređena politici i interesima nacionalistih komunističkih partija.

Pojam kozmopolitizam ne poklapa se sa značenjem riječi "internacionalizam" koje je dato u Rječniku hrvatskoga jezika. Tako po Rječniku stranih riječi pojam nema ono neutralno značenje, koje je navedeno u Rječniku hrvatskoga jezika.

Treće značenje povijesno je bilo precizirano kao proleterski internacionalizam. U praksi, politika Kominterne bila je određena državnim interesima SSSR-a. Pojam su međutim koristile i druge lijeve i liberalne stranke i pokreti, ne podrazumijevajući pritom obavezu poslušnosti jednom centru.

Značenje u jezikoslovlju

Postoji, međutim, i osobito značenje riječi internacionalizam u jezikoslovlju, koje Vladimir Anić koristi u Uvodu Rječnika stranih riječi, iako ga u tekstu samog rječnika ne navodi! Govoreći o tuđicama i regionalizmima, on koristi termin internacionalizam za označavanje onih riječi koje kao standardne postoje u više jezika.

»Iz prethodnog primjera vidi se da bi za pojam internacionalizma valjalo ocijenit u koliko jezika se usvaja jedna riječ ili izraz. Jasno je da pojam ima smisla ako je to više od dva, i to dva jezika u standardnom obliku, ali ne jedan standardni oblik i jedan regionalni. Tako bi i pojam internacionalne ili multinacionalne riječi tražio pobližu oznaku, ponekad i kontradiktornu, kao "srednjoevropska" i sl. I šira i uža oznaka imat će veću okazionalnu vrijednost za pojedinu riječ nego za općenitije spoznavanje vokabulara i odnosa među jezicima na tom planu. Ti problemi nisu predmet Rječnika stranih riječi, ali stoje u vezi s tradicijom i aktualnim shvaćanjem pojma strana riječ.« (Anić, str. 14)

Sama riječ "internacionalizam" je internacionalizam; mogla bi se pohrvatiti kao "međunarodnica". Mnoge riječi, koje postoje u većem broju suvremenih europskih jezika, potječu iz latinskog ili grčkog. Ima ih mnogo i iz arapskog (alkohol, ček), a dolaze i iz brojnih drugih jezika (npr. riječi mokasina, kajak, tobogan iz jezika sjevernoameričkih indijanaca).

Primjer: povijest i historija

Diskusija oko pojmova povijest i historija dobar je primjer dilema oko korištenja internacionalizama u hrvatskom jeziku. Stručnjaci koji se bave poviješću danas su većinom prihvatili "hibridno" rješenje: prošla zbilja je "povijest", znanost koja ju proučava je "historiografija", ali zanstvenik nije "historiograf" nego povjesničar. (Vidi širi prikaz u članku Historija.)