Hrvatski vukovci: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 22:30

Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih jezikoslovaca koja je aktivna od kraja 19. do početka 20. stoljeća. Njihov rad fokusirao se na standardizaciji hrvatskog jezika. Predvodio ih je Tomislav Maretić, a najistaknutiji članovi bili su: Franjo Iveković, Ivan Broz, Pero Budmani, Armin Pavić, Vatroslav Rožić i drugi.^[1]

Za vrijeme djelovanja vukovaca, pitanje dijalektalne osnove za književni jezik još uvijek nije bilo riješeno. Vukovci su podržavali novoštokavski jekavski dijalekt (istočnohercegovački dijalekt), koji je zapisao Vuk Stefanović Karadžić, a opisao Đuro Daničić. Oni su zagovarali fonološki pravopis. Kroz svoje položaje u Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Sveučilištu u Zagrebu, ostvarivali su utjecaj na standardizaciju hrvatskog jezika.^[1]

Objavili su tri fundamentalna djela:

Hrvatski pravopis, Ivan Broz (1892.)
Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga jezika, Tomislav Maretić (1899.)
Rječnik hrvatskog jezika, Franjo Iveković i Ivan Broz (1901.)

Zbog političkih razloga, kao i zbog profesionalne kompetencije, krajem 19. stoljeća bile su dominantne standardološke i pravopisne konvencije koje su uveli i zagovarali vukovci i oblikovale su tijek jezične standardizacije u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća. U svojim normativnim radovima (Brozov pravopis, Maretićeva gramatika i Broz-Ivekovićev rječnik) doprinijeli su konačnom formiranju standardnog hrvatskog na osnovi novoštokavskog dijalekta.^[2]

Vidi još

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Bičanić 2013, str. 84.
↑ Bičanić 2013, str. 85.

Literatura

• Nepoznat parametar: ref
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi book

• Nepoznat parametar: issue
• Nepoznat parametar: issn
• Parametar type nije dopušten u klasi journal
• Parametar date nije dopušten u klasi journal
• Parametar first nije dopušten u klasi journal
• Parametar last nije dopušten u klasi journal
• Parametar url nije dopušten u klasi journal
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal

Alerić, Marko. https://www.bib.irb.hr/287977.

• Nepoznat parametar: issue
• Nepoznat parametar: issn
• Parametar type nije dopušten u klasi journal
• Parametar date nije dopušten u klasi journal
• Parametar first nije dopušten u klasi journal
• Parametar last nije dopušten u klasi journal
• Parametar url nije dopušten u klasi journal
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal

[FOOTNOTEBičanić201384-1] 1,0 ^1,1 Bičanić 2013, str. 84.

[FOOTNOTEBičanić201385-2] Bičanić 2013, str. 85.

[1]

[2]

Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:24 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.385 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 22:30 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.385 edits m brisanje nepotrebnog teksta
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatski vukovci'''-->~~'''Hrvatski vukovci''' bili su skupina [[Hrvatska\|hrvatskih]] [[jezikoslovac\|jezikoslovaca]] koja je aktivna od kraja [[19. stoljeće\|19.]] do početka [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Njihov rad fokusirao se na [[standardizacija\|standardizaciji]] [[Hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]]. Predvodio ih je [[Tomislav Maretić]], a najistaknutiji članovi bili su: [[Franjo Iveković]], [[Ivan Broz]], [[Pero Budmani]], [[Armin Pavić]], [[Vatroslav Rožić]] i drugi.{{sfn\|Bičanić\|2013\|p=84}}		'''Hrvatski vukovci''' bili su skupina [[Hrvatska\|hrvatskih]] [[jezikoslovac\|jezikoslovaca]] koja je aktivna od kraja [[19. stoljeće\|19.]] do početka [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Njihov rad fokusirao se na [[standardizacija\|standardizaciji]] [[Hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]]. Predvodio ih je [[Tomislav Maretić]], a najistaknutiji članovi bili su: [[Franjo Iveković]], [[Ivan Broz]], [[Pero Budmani]], [[Armin Pavić]], [[Vatroslav Rožić]] i drugi.{{sfn\|Bičanić\|2013\|p=84}}

	Za vrijeme djelovanja vukovaca, pitanje dijalektalne osnove za književni jezik još uvijek nije bilo riješeno. Vukovci su podržavali [[Novoštokavski jekavski dijalekt\|novoštokavski jekavski dijalekt]] ([[istočnohercegovački dijalekt]]), koji je zapisao [[Vuk Stefanović Karadžić]], a opisao [[Đuro Daničić]]. Oni su zagovarali fonološki [[pravopis]]. Kroz svoje položaje u [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] i [[Sveučilište u Zagrebu\|Sveučilištu u Zagrebu]], ostvarivali su utjecaj na standardizaciju hrvatskog jezika.{{sfn\|Bičanić\|2013\|p=84}}		Za vrijeme djelovanja vukovaca, pitanje dijalektalne osnove za književni jezik još uvijek nije bilo riješeno. Vukovci su podržavali [[Novoštokavski jekavski dijalekt\|novoštokavski jekavski dijalekt]] ([[istočnohercegovački dijalekt]]), koji je zapisao [[Vuk Stefanović Karadžić]], a opisao [[Đuro Daničić]]. Oni su zagovarali fonološki [[pravopis]]. Kroz svoje položaje u [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] i [[Sveučilište u Zagrebu\|Sveučilištu u Zagrebu]], ostvarivali su utjecaj na standardizaciju hrvatskog jezika.{{sfn\|Bičanić\|2013\|p=84}}

Hrvatski vukovci: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 22:30

Vidi još

Izvori

Literatura

Navigacijski izbornik

Traži