Razlika između inačica stranice »Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir politička stranka | |||
|ime = Hrvatski narodni sabor{{-}}Bosne i Hercegovine | |ime = Hrvatski narodni sabor{{-}}Bosne i Hercegovine | ||
|izvorno ime = | |izvorno ime = | ||
|logo = | |logo = | ||
|veličina = | |veličina = | ||
|logo opis = | |logo opis = | ||
|vođa = | |vođa = |
Trenutačna izmjena od 21:33, 7. ožujka 2022.
Hrvatski narodni sabor
| |
---|---|
Predsjednik | Dragan Čović |
Predsjednik Glavnog vijeća | Božo Ljubić |
Osnovana | 28. listopada 2000. |
Sjedište | Mostar |
Država djelovanja | Bosna i Hercegovina |
Ideologija | Interesi hrvatskoga naroda u BiH |
Zastupnički dom BiH | 5 / 42 |
Dom naroda BiH | 4 / 15 |
Zastupnički dom FBiH | 18 / 98 |
Dom naroda FBiH | 14 / 58 |
Službene boje | zlatna |
Službena stranica |
Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna politička organizacija Hrvata Bosne i Hercegovine, koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom.
Povijest
Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barry-ovih amandmana na Izborna pravila i propise u BiH, održano je prvo zasjedanje (utemeljiteljska sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH 28. listopada 2000. godine u Novom Travniku na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.
Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić 6. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("Barryjevi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.
Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u Mostaru na kojem su donešene odluke o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samodrživoj BiH, Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch uklanja Antu Jelavića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.
U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH ne potpisuju tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama[1] koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene Krešimir Zubak, nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane[2]na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH.
Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDU BiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani).[3]
Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem da se spriječi majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić su nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.[4]
Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona.[5]
Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je Dragan Čović, a Božo Ljubić izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.[5] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.[6]
Na 5. zasjedanju koje se održalo 2013. godine na početku održavanja Sabora izabrano je Radno Predsjedništvo HNS BiH na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, te Povjerenstvo za vjerodajnice na čelu s Josipom Merdžom kao predsjednikom.[7]
Članice HNS-a BiH nakon 7. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 28. siječnja 2017. godine, su: HDZ BiH, HDZ 1990, Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine, HSS SR – Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatski savez HKDU-HRAST, HSS - Hrvatska seljačka stranka BiH, HKDU - Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH, HDU - Hrvatska demokratska unija, HNL – Hrvatska nezavisna lista, HLL – Hrvatska lista za Livno, HSP dr. Ante Starčević BiH, HRS – Hrvatska republikanska stranka i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.[8]
Zasjedanja
zasjedanje | dan | mjesto |
---|---|---|
Prvo zasjedanje | 28. listopada 2000. | Novi Travnik |
Drugo zasjedanje | 16. prosinca 2000. | Tuzla |
Treće zasjedanje | 3. ožujka 2001. | Mostar |
Četvrto zasjedanje | 19. travnja 2011. | Mostar |
Peto zasjedanje | 6. travnja 2013. | Mostar |
Šesto zasjedanje | 28. veljače 2015. | Mostar |
Sedmo zasjedanje | 28. siječnja 2017. | Mostar |
Osmo zasjedanje | 26. siječnja 2019. | Mostar |
Zastupljenost u skupštinama FBiH
županija | broj zastupnika |
---|---|
Unsko-sanska | 0 / 25 |
Posavska | 14 / 21 |
Tuzlanska | 0 / 35 |
Zeničko-dobojska | 3 / 35 |
Bosansko-podrinjska | 0 / 25 |
Središnja Bosna | 10 / 30 |
Hercegovačko-neretvanska | 16 / 30 |
Zapadnohercegovačka | 23 / 23 |
Sarajevska | 0 / 35 |
Hercegbosanska | 16 / 25 |
ukupno | 72 / 282 |
Izvori
- ↑ [1] - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama
- ↑ [2] - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT
- ↑ HRT.hr Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
- ↑ "Hrvatski narodni sabor". http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874
- ↑ 5,0 5,1 "Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji". http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-traze-federalnu-jedinicu-ne-prihvacaju-vlast-federaciji-clanak-278348
- ↑ "Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu". http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-bih-pocinju-tihi-otpor-vlastima-sarajevu-clanak-277971
- ↑ Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH 6. travnja 2013.
- ↑ http://hnsbih.org/clanice-hns/