Homologni kromosom: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Homologni kromosom'''-->'''Homologni kromosomi''' su kromosomi koji su međusobno slični po vanjskim osobinama.<ref name="hinus-kromosom">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 58</ref>
'''Homologni kromosomi''' su kromosomi koji su međusobno slični po vanjskim osobinama.<ref name="hinus-kromosom">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 58</ref>


Homologni [[kromosom]] se nalazi u paru kod tjelesnih stanica organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, odnosno jedan je od oca, drugi od majke.<ref name="hinus-kromosom"/>
Homologni [[kromosom]] se nalazi u paru kod tjelesnih stanica organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, odnosno jedan je od oca, drugi od majke.<ref name="hinus-kromosom"/>

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 12:17

Homologni kromosomi su kromosomi koji su međusobno slični po vanjskim osobinama.[1]

Homologni kromosom se nalazi u paru kod tjelesnih stanica organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, odnosno jedan je od oca, drugi od majke.[1] Uparuju se u mejozi, u profazi I, u podfazi zigotenu (konjugacija).[2] Homologni su kromosomi priljubljeni jedan uz drugog u podfazi pahitenu cijelom svojom duljinom. Sparene homologne kromosome nazivamo bivalentima.[3] Budući da se svaki kromosom sastoji od dvije kromatide, zbog čega je dvostruk, spareni kromosomi tvore snopove koji ukupno imaju četiri kromatide koje zovemo kromosomske tetrade.[4] Između konjugiranih kromosoma događa se pojava izmjena djelova kromatida koju nazivamo crossing over[5] koji se može dogoditi na hijazmama - mjestima gdje su se ispreplele kromatide konjugiranih kromosoma.[4] U metafazi I spareni (konjugirani) homologni kromosomi nalaze se u središnjoj ravnini.[6] Homologni se kromosomi odvajaju u anafazi I.[3]

Jedan od uvjeta da bi par kromosoma bio homologan je da moraju imati pričvrsnicu na istome mjestu.[7] Na homolognim kromosomima nalaze se alelni (homologni) geni.[8] Ploidnost organizma označuje broj homolognih kromosoma u kromosomu.

Razlika homolognih kromosoma i sestrinskih kromatida sastoji se u tome što su homologni kromosimi dvije različite kopije kromosoma koje nasljeđuju diploidni organizmi poput ljudi, po jedan od svakog roditelja, dok su sestrinske kromatide dvije istovjetne kopije kromosoma.

Referencije

  1. ↑ 1,0 1,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 58
  2. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑ 3,0 3,1 Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  4. ↑ 4,0 4,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 115
  5. ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74
  6. ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 86
  7. ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 273
  8. ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11