Pričvrsnica
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Na slici: 1) kromatida: jedan krak od dviju nitolikih uzvojnica repliciranog kromosoma. Za vrijeme stanične diobe, istovjetni parovi se spajaju na mjestu zvanom pričvrsnica (centromer) (2) i često ih se naziva sestrinske kromatide. Kad se uparene sestrinske kromatide odvoje po dužini jedna od druge u anafazi u mitozi, svaki je znan kao samostalni, jednostruki kromosom.
Pričvrsnica (centromera) je mjesto gdje su eukariotski kromosomi suženi. Dio je kromosoma.[1] Služe kao mjesta za koja se prihvate niti diobenog vretena za vrijeme mitoze,[2] te za povezivanja dviju sestrinskih kromatida. U anafazi se odvajaju sestrinske kromatide[3][4] u na mjestu pričvrsnice.[3] To se zbiva tako što se kromosomska pričvrsnica podijeli.[3]
Kromosom koji ima pričvrsnicu na svom kraju nazivamo telocentričnim, onaj kojem je pričvrsnica na sredini je metacentrični.[5] Postoje još submetacentrični kromosomi, akrocentrični, subtelocentrični i holocentrični kromosomi.
Jedan od uvjeta da bi par kromosoma bio homologan je da moraju imati pričvrsnicu na istome mjestu.[6]
Izvori
- ↑ centromera, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 114.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb
- ↑ Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 86., 139.
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 273.