Razlika između inačica stranice »Abulit«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Abulit''' ([[grčki|grč.]] ''Abulites'') je bio satrap Suzijane ([[Elam]]a)<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0013.html Abulit (''Abulites''), AncientLibrary.com]</ref> u doba vladavine posljednjeg [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije III.|Darija III. Kodomana]]<ref name="Iranica - Abulit">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f3/v1f3a003.html Abulit (''Aboulites''), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner]</ref>. Abulit je možda bio [[elam]]skog podrijetla, iako njegov sin i suvladar [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatro]] ([[perzijski|perz.]] ''Huxšathra'') nosi [[iran]]sko ime koje je karakteristično za [[Zoroastrizam|zoroastrijce]]<ref name="Iranica - Abulit"/>. Nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] ([[331. pr. Kr.]]) u kojoj je perzijska vojska poražena, [[Mezopotamija]] je u potpunosti pala pod vlast [[Antička Makedonija|makedonskog]] vladara [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra III.]], što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda [[Suza (Iran)|Suzu]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: „Povijesna knjižnica“, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+17.65.1 XVII. 65.]</ref>. O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala [[Filoksen (general)|Filoksena]], a zatim je poslao svog sina [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatra]] kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju<ref name="Iranica - Abulit"/>. Ušavši sa svojom vojskom u [[Suza (Iran)|Suzu]], koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], Aleksandar se domogao velikog bogatstva<ref>[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html Aleksandar Veliki - Suza (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. [[Kvint Kurcije Ruf]] spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata [[Srebro|srebra]], a navodno je pronađen i [[Kserkso]]v plijen iz pohoda protiv [[Stara Grčka|Grčke]] 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na [[Fars]], prema Abulitu je postupio jednako kao prema [[Mazej]]u u [[Babilonija|Babiloniji]]; ostavio ga je na mjestu [[satrap]]a odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i [[Sudstvo|sudske]] ovlasti, dok je ostavio [[garnizon]] makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3b.asp III. 16.]</ref>. Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv [[Indija|Indije]] ([[324. pr. Kr.]]), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv [[Antička Makedonija|makedonske]] vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatrom]]<ref>[[Kvint Kurcije Ruf]]: „Historiae Alexandri Magni“ - Suza, [http://www.archive.org/stream/ruinsofancientci02buckiala/ruinsofancientci02buckiala_djvu.txt XXXIV.]</ref>. Nedugo kasnije, Aleksandar je u [[Suza (Iran)|Suzi]] održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz [[Perzijanci|perzijskog]] i [[Medijci|medijskog]] plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez<ref name="Iranica - Abulit"/>. | |||
== Poveznice == | == Poveznice == | ||
Trenutačna izmjena od 06:35, 3. siječnja 2022.
Abulit (grč. Abulites) je bio satrap Suzijane (Elama)[1] u doba vladavine posljednjeg perzijskog vladara Darija III. Kodomana[2]. Abulit je možda bio elamskog podrijetla, iako njegov sin i suvladar Oksatro (perz. Huxšathra) nosi iransko ime koje je karakteristično za zoroastrijce[2]. Nakon bitke kod Gaugamele (331. pr. Kr.) u kojoj je perzijska vojska poražena, Mezopotamija je u potpunosti pala pod vlast makedonskog vladara Aleksandra III., što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda Suzu[3]. O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala Filoksena, a zatim je poslao svog sina Oksatra kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju[2]. Ušavši sa svojom vojskom u Suzu, koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova Perzijskog Carstva, Aleksandar se domogao velikog bogatstva[4]. Kvint Kurcije Ruf spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata srebra, a navodno je pronađen i Kserksov plijen iz pohoda protiv Grčke 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na Fars, prema Abulitu je postupio jednako kao prema Mazeju u Babiloniji; ostavio ga je na mjestu satrapa odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i sudske ovlasti, dok je ostavio garnizon makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije[5]. Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv Indije (324. pr. Kr.), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv makedonske vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom Oksatrom[6]. Nedugo kasnije, Aleksandar je u Suzi održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz perzijskog i medijskog plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez[2].
Poveznice
Izvori
- ↑ Abulit (Abulites), AncientLibrary.com
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Abulit (Aboulites), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner
- ↑ Diodor sa Sicilije: „Povijesna knjižnica“, XVII. 65.
- ↑ Aleksandar Veliki - Suza (Livius.org, Jona Lendering)
- ↑ Arijan: „Aleksandrova Anabaza“, III. 16.
- ↑ Kvint Kurcije Ruf: „Historiae Alexandri Magni“ - Suza, XXXIV.
Vanjske poveznice
- Abulit (Aboulites), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner
- Abulit (Abulites), AncientLibrary.com
- Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 696.