Nereida (mjesec): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
Redak 12: | Redak 12: | ||
| grupa = [[Neptunovi nepravilni sateliti]] | | grupa = [[Neptunovi nepravilni sateliti]] | ||
| ref_orbital = | | ref_orbital = | ||
| ekscentricitet = 0.7512<ref name="JPL">{{ | | ekscentricitet = 0.7512<ref name="JPL">{{Citiranje weba |date=2007-Jun-28 |title=Planetary Satellite Mean Orbital Parameters |publisher=JPL/NASA |author=R. A. Jacobson, J. E. Riedel, and A. H. Taylor (1991) |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_elem#neptune |accessdate=2008-01-19}}</ref> | ||
| prosjecna udaljenost = 5,513,400 [[kilometar|km]] (0.03685 [[Astronomska jedinica|AJ]]) <!-- (xxxx [[AJ]]) --> | | prosjecna udaljenost = 5,513,400 [[kilometar|km]] (0.03685 [[Astronomska jedinica|AJ]]) <!-- (xxxx [[AJ]]) --> | ||
| periapsis = 1,372,000 [[kilometar|km]] (0.00917 [[Astronomska jedinica|AJ]])<!-- (xxxx AJ) --> | | periapsis = 1,372,000 [[kilometar|km]] (0.00917 [[Astronomska jedinica|AJ]])<!-- (xxxx AJ) --> | ||
Redak 23: | Redak 23: | ||
| i_planet = 32.55° | | i_planet = 32.55° | ||
| ref_fiz = | | ref_fiz = | ||
| srednji promjer = 170±25 km<ref name="jplssd">{{ | | srednji promjer = 170±25 km<ref name="jplssd">{{Citiranje weba |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_phys_par |publisher=[[JPL]] (Solar System Dynamics) |title=Planetary Satellite Physical Parameters |date=2006-Jul-13 |accessdate=2008-01-24}}</ref> | ||
| povrsina = <!-- xxxx [[km²]] --> | | povrsina = <!-- xxxx [[km²]] --> | ||
| masa = 3.1{{e|19}} [[Kilogram|kg]] (pretpostavka)<ref name="jplssd"/> | | masa = 3.1{{e|19}} [[Kilogram|kg]] (pretpostavka)<ref name="jplssd"/> | ||
Redak 42: | Redak 42: | ||
== Otkriće == | == Otkriće == | ||
Nereidu je [[1. svibnja]] [[1949.]] uz pomoć teleskopa otkrio [[Gerard Kuiper]] iz [[Opservatorij McDonald|opservatorija McDonald]] u [[Teksas]]u.<ref name=en1>{{ | Nereidu je [[1. svibnja]] [[1949.]] uz pomoć teleskopa otkrio [[Gerard Kuiper]] iz [[Opservatorij McDonald|opservatorija McDonald]] u [[Teksas]]u.<ref name=en1>{{Citiranje weba|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Nep_Nereid|title="Neptune: Moons: Nereid"|language=Engleski}} solarsystem.nasa.gov (13. svibnja 2011.)</ref> Ime je dobila po [[Nereide|Nereidama]], morskim nimfama iz grčke mitologije koje su pratile boga [[Neptun (mitologija)|Neptuna]]. Drugi je i posljednji Neptunov mjesec otkriven prije dolaska sonde [[Voyager 2]]. | ||
== Orbita i rotacija == | == Orbita i rotacija == | ||
Oko Neptuna [[Retrogradno gibanje|orbitira retrogradno]] na prosječnoj udaljenosti od 5 513 400 km iako je visoki ekscentricitet od 0,7507 nekad približi na 1 372 000 km odnosno udalji na 9 655 000 km.<ref name=en2>{{ | Oko Neptuna [[Retrogradno gibanje|orbitira retrogradno]] na prosječnoj udaljenosti od 5 513 400 km iako je visoki ekscentricitet od 0,7507 nekad približi na 1 372 000 km odnosno udalji na 9 655 000 km.<ref name=en2>{{Citiranje weba|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_elem#neptune|title="Satellites of Neptune"|language=Engleski}} ssd.jpl.nasa.gov (13. svibnja 2011.)</ref> | ||
Neobična orbita sugerira da se možda radi o zarobljenom [[asteroid]]u, objetku iz [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] ili da je u prošlosti bila jedan od unutarnjih mjeseca te je pomaknuta tijekom zahvata Neptunovog najvećeg mjeseca, [[Triton (mjesec)|Tritona]].<ref name=en6>Brown, Michael E.; Koresko, Christopher D.; Blake, Geoffrey A., (12/1998.), ''"Detection of Water Ice on Nereid"'', [[The Astrophysical Journal]] 508 (2): L175–L176</ref> | Neobična orbita sugerira da se možda radi o zarobljenom [[asteroid]]u, objetku iz [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] ili da je u prošlosti bila jedan od unutarnjih mjeseca te je pomaknuta tijekom zahvata Neptunovog najvećeg mjeseca, [[Triton (mjesec)|Tritona]].<ref name=en6>Brown, Michael E.; Koresko, Christopher D.; Blake, Geoffrey A., (12/1998.), ''"Detection of Water Ice on Nereid"'', [[The Astrophysical Journal]] 508 (2): L175–L176</ref> |
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 08:43
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir satelit
Nereida (također Neptun II) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 170±25 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 360.1362 dana.
Otkriće[uredi]
Nereidu je 1. svibnja 1949. uz pomoć teleskopa otkrio Gerard Kuiper iz opservatorija McDonald u Teksasu.<ref name=en1>""Neptune: Moons: Nereid"" (engl.). http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Nep_Nereid
solarsystem.nasa.gov (13. svibnja 2011.)</ref> Ime je dobila po Nereidama, morskim nimfama iz grčke mitologije koje su pratile boga Neptuna. Drugi je i posljednji Neptunov mjesec otkriven prije dolaska sonde Voyager 2.
Orbita i rotacija[uredi]
Oko Neptuna orbitira retrogradno na prosječnoj udaljenosti od 5 513 400 km iako je visoki ekscentricitet od 0,7507 nekad približi na 1 372 000 km odnosno udalji na 9 655 000 km.<ref name=en2>""Satellites of Neptune"" (engl.). http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_elem#neptune
ssd.jpl.nasa.gov (13. svibnja 2011.)</ref>
Neobična orbita sugerira da se možda radi o zarobljenom asteroidu, objetku iz Kuiperovog pojasa ili da je u prošlosti bila jedan od unutarnjih mjeseca te je pomaknuta tijekom zahvata Neptunovog najvećeg mjeseca, Tritona.<ref name=en6>Brown, Michael E.; Koresko, Christopher D.; Blake, Geoffrey A., (12/1998.), "Detection of Water Ice on Nereid", The Astrophysical Journal 508 (2): L175–L176</ref>
Proučavanjem svjetlosne krivulje mjeseca, 1991. utvrđen je period rotacije od oko 13,6 sati.<ref name=en7>Williams, I.P.; Jones, D.H.P.; Taylor, D.B. (1991.). "The rotation period of Nereid". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society 250: 1P–2P</ref> Mjerenje iz 2003. došlo je pak do perioda od 11,52 ± 0,14 sati.<ref name=GravHolmanKavelaars/> Ovo se međutim kasnije osporavalo. Drugi istraživači nisu bili uspješni u detekciji periodičnih modulacija u Nereidinoj svjetlosnoj krivulji.<ref name=en8>Shaefer, Bradley E.; Tourtellotte, Suzanne W.; Rabinowitz, David L.; Schaefer, Martha W. (2008). "Nereid: Light curve for 1999–2006 and a scenario for its variations". Icarus 196 (1): 225–240</ref>
Izvori[uredi]
|