Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Goisava: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 3: Redak 3:
Odmah nakon smrti bosanskog kralja i bana  [[tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] 1391. godine, braća Beljak i Radič odlučili su ustupiti posjed svoje obitelji (Konavle) [[Dubrovnik]]u s utvrđenim gradom [[Sokol (razdvojba)|Sokolom]], ne dogovorivši se s bosanskim dvorom. Ustupanje su zauzimanjem spriječili Tvrtkovi pouzdanici [[Vlatko Vuković]] i [[Pavao Radenović]].<ref name=he>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54444 enciklopedija.hr] Sanković (pristupljeno 14. srpnja 2019.)</ref> Pobunili su se pobunili protiv Radiča u prosincu [[1391.]] godine, kada je Radić i zarobljen i zatočen.<ref name=he/> Za to vrijeme njegova žena Goisava sklonila se u [[Dubrovnik]].
Odmah nakon smrti bosanskog kralja i bana  [[tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] 1391. godine, braća Beljak i Radič odlučili su ustupiti posjed svoje obitelji (Konavle) [[Dubrovnik]]u s utvrđenim gradom [[Sokol (razdvojba)|Sokolom]], ne dogovorivši se s bosanskim dvorom. Ustupanje su zauzimanjem spriječili Tvrtkovi pouzdanici [[Vlatko Vuković]] i [[Pavao Radenović]].<ref name=he>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54444 enciklopedija.hr] Sanković (pristupljeno 14. srpnja 2019.)</ref> Pobunili su se pobunili protiv Radiča u prosincu [[1391.]] godine, kada je Radić i zarobljen i zatočen.<ref name=he/> Za to vrijeme njegova žena Goisava sklonila se u [[Dubrovnik]].


Pokopana je u na obiteljskom groblju Sankovića na [[Nekropola Biskup|nekropoli Biskupu]]. Groblje je istraživao [[Marko Vego]] 1954./55. i konstatirao da se radi o obiteljskom groblju vlasteoskog roda [[Sanković]]a. Na njenom grobnom sanduku je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]], [[14. stoljeće]].<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>  Natpis glasi:
Pokopana je u na obiteljskom groblju Sankovića na [[Nekropola Biskup|nekropoli Biskupu]]. Groblje je istraživao [[Marko Vego]] 1954./55. i konstatirao da se radi o obiteljskom groblju vlasteoskog roda [[Sanković]]a. Na njenom grobnom sanduku je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]], [[14. stoljeće]].<ref name="Bešlagi">{{Citiranje weba |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>  Natpis glasi:


{{Citiranje|''Ovdje leži gospođa [[Goisava]], kćer [[Balšići|Đurđa Balšića]] i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca [[Sanka]] i [[župan]]a [[Bjeljak]]a sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.''}}
{{Citiranje|''Ovdje leži gospođa [[Goisava]], kćer [[Balšići|Đurđa Balšića]] i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca [[Sanka]] i [[župan]]a [[Bjeljak]]a sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.''}}


Po svom [[sadržaj]]u, [[natpis]] spada među najdragocjenije [[spomenik]]e svoje vrste u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].  U [[grob]]u je pronađen netaknut [[kostur]] i prilozi: [[svilene trake]], kao ostatak [[haljine]], a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko [[1337.]] godine.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci  |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>
Po svom [[sadržaj]]u, [[natpis]] spada među najdragocjenije [[spomenik]]e svoje vrste u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].  U [[grob]]u je pronađen netaknut [[kostur]] i prilozi: [[svilene trake]], kao ostatak [[haljine]], a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko [[1337.]] godine.<ref name="Miletić">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci  |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 04:50

Goisava, supruga vojvode Radiča Sankovića.

Odmah nakon smrti bosanskog kralja i bana Tvrtka I. Kotromanića 1391. godine, braća Beljak i Radič odlučili su ustupiti posjed svoje obitelji (Konavle) Dubrovniku s utvrđenim gradom Sokolom, ne dogovorivši se s bosanskim dvorom. Ustupanje su zauzimanjem spriječili Tvrtkovi pouzdanici Vlatko Vuković i Pavao Radenović.[1] Pobunili su se pobunili protiv Radiča u prosincu 1391. godine, kada je Radić i zarobljen i zatočen.[1] Za to vrijeme njegova žena Goisava sklonila se u Dubrovnik.

Pokopana je u na obiteljskom groblju Sankovića na nekropoli Biskupu. Groblje je istraživao Marko Vego 1954./55. i konstatirao da se radi o obiteljskom groblju vlasteoskog roda Sankovića. Na njenom grobnom sanduku je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je bosanska ćirilica, 14. stoljeće.[2] Natpis glasi:

Ovdje leži gospođa Goisava, kćer Đurđa Balšića i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca Sanka i župana Bjeljaka sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.


Po svom sadržaju, natpis spada među najdragocjenije spomenike svoje vrste u Bosni i Hercegovini. U grobu je pronađen netaknut kostur i prilozi: svilene trake, kao ostatak haljine, a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko 1337. godine.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 enciklopedija.hr Sanković (pristupljeno 14. srpnja 2019.)
  2. "Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971.. https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt Pristupljeno 15. srpnja 2019. 
  3. "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982.. https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci Pristupljeno 15. srpnja 2019. 
Sadržaj