Barski trikonhos: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Barski trikonhos'''-->[[Datoteka:Barski trikonhos iz 6. vijeka.jpg|thumb|mini|Barski trikonhos iz 6. stoljeća]]  
<!--'''Barski trikonhos'''-->[[Datoteka:Barski trikonhos iz 6. vijeka.jpg|thumb|mini|Barski trikonhos iz 6. stoljeća]]  


'''Barski trikonhos''' je naziv za ostatke [[Ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] crkve iz 6. stoljeća. Trikonhos je grčka riječ koja označava crkvenu građevinu s osnovom u obliku trolista, koju čine tri polukružne [[Apsida|apside]] s polukalotama. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=ЗНАЧЕЊЕ НЕКИХ ПОЈМОВА|year= |url=http://www.pravoslavna-srbija.com/Pravoslavlje/Pojmovnik/Pojmovnik.htm|publisher= |location= |id= }}</ref> Nalazi se u urbanom gradskom jezgru grada [[Bar (grad)|Bara]] (naselje Topolica) i ujedno je najstariji, do sada poznati, kršćanski objekt u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=KULTURA U BARU|year= |url=https://bar.me/kultura/|publisher= |location= |id= }}</ref>
'''Barski trikonhos''' je naziv za ostatke [[Ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske]] crkve iz 6. stoljeća. Trikonhos je grčka riječ koja označava crkvenu građevinu s osnovom u obliku trolista, koju čine tri polukružne [[Apsida|apside]] s polukalotama. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=ЗНАЧЕЊЕ НЕКИХ ПОЈМОВА|year= |url=http://www.pravoslavna-srbija.com/Pravoslavlje/Pojmovnik/Pojmovnik.htm|publisher= |location= |id= }}</ref> Nalazi se u urbanom gradskom jezgru grada [[Bar (grad)|Bara]] (naselje Topolica) i ujedno je najstariji, do sada poznati, kršćanski objekt u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=KULTURA U BARU|year= |url=https://bar.me/kultura/|publisher= |location= |id= }}</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==
Crkva je sagrađena krajem 5. stoljeća, na ostatcima neke starije antičke građevine. To je vrijeme vladavine [[Bizant|bizanstkog]] cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]]. Građevina je bila spomen kapela nekog velikodostojnika s grobnicom u [[Apsida|apsidi]], kojoj je kasnije dodan vanjski [[narteks]]. [[Zvonik]] i [[atrij]] su trajali sve do 9. stoljeća, kada je crkva najvjerojatnije uništena. Očuvani zidovi te crkvene građevine dugački su oko 1 metar. Nekoliko puta su vršena arheološka istraživanja i pronađeni su fragmenti dekorativne kamene plastike i velike ranokršćanske [[Nekropola|nekropole]]. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Barski Trikonhos[[Bizant]]year= |url=https://letovanje.crna.gora.me/item/903|publisher= |location= |id= }}</ref> Pretpostavlja se da je ovdje u drugoj polovici 12. stoljeća nastao i [[Ljetopis popa Dukljanina]], najznačajnije književno-povijesno djelo srednjeg vijeka na ovim prostorima. Drugo moguće mjesto nastanka ''Ljetopisa'' je [[Samostan sv. Marije ratačke]]. Trikonhos je u blizini katoličke [[Konkatedrala Svetog Petra u Baru|konkatedrale sv. Petra]], <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Google maps, Barski trikonhos i katedrala|year=|url=https://www.google.com/maps/@42.0951646,19.0964426,146m/data=!3m1!1e3|publisher= |location= |id= }}</ref> ali za razliku od nje, [[oltar]]om je okrenut ka istoku, što je ranokršćanski običaj koji je u pravoslavnoj crkvi do danas očuvan. [[Srpska pravoslavna crkva]] u okviru manifestacije ''Dani svetog [[Sv. Ivan Vladimir|Jovana Vladimira]] u Baru'' ima običaj služiti [[Bogoslužje|liturgiju]] na ovom mjestu. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Дани Светог Јована Владимира у Бару|year= |url=https://www.in4s.net/dani-svetog-jovana-vladimira-u-baru/|publisher= |location= |id= }}</ref>
Crkva je sagrađena krajem 5. stoljeća, na ostatcima neke starije antičke građevine. To je vrijeme vladavine [[Bizant|bizanstkog]] cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]]. Građevina je bila spomen kapela nekog velikodostojnika s grobnicom u [[Apsida|apsidi]], kojoj je kasnije dodan vanjski [[narteks]]. [[Zvonik]] i [[atrij]] su trajali sve do 9. stoljeća, kada je crkva najvjerojatnije uništena. Očuvani zidovi te crkvene građevine dugački su oko 1 metar. Nekoliko puta su vršena arheološka istraživanja i pronađeni su fragmenti dekorativne kamene plastike i velike ranokršćanske [[Nekropola|nekropole]]. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Barski Trikonhos[[Bizant]]year= |url=https://letovanje.crna.gora.me/item/903|publisher= |location= |id= }}</ref> Pretpostavlja se da je ovdje u drugoj polovici 12. stoljeća nastao i [[Ljetopis popa Dukljanina]], najznačajnije književno-povijesno djelo srednjeg vijeka na ovim prostorima. Drugo moguće mjesto nastanka ''Ljetopisa'' je [[Samostan sv. Marije ratačke]]. Trikonhos je u blizini katoličke [[Konkatedrala Svetog Petra u Baru|konkatedrale sv. Petra]], <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Google maps, Barski trikonhos i katedrala|year=|url=https://www.google.com/maps/@42.0951646,19.0964426,146m/data=!3m1!1e3|publisher= |location= |id= }}</ref> ali za razliku od nje, [[oltar]]om je okrenut ka istoku, što je ranokršćanski običaj koji je u pravoslavnoj crkvi do danas očuvan. [[Srpska pravoslavna crkva]] u okviru manifestacije ''Dani svetog [[Sv. Ivan Vladimir|Jovana Vladimira]] u Baru'' ima običaj služiti [[Bogoslužje|liturgiju]] na ovom mjestu. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Дани Светог Јована Владимира у Бару|year= |url=https://www.in4s.net/dani-svetog-jovana-vladimira-u-baru/|publisher= |location= |id= }}</ref>


U blizini Bara ima još ostataka ranokršćanskih crkava. Poznata je ranokršćanska crkva Svih Svetih na Velikom Pijesku iz 6. stoljeća, <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Прослављена слава ранохришћанског храма Свих Светих на Великом Пијеску код Бара|year= |url=http://www.spc.rs/sr/proslavljena_slava_ranohrishtshanskog_hrama_svih_svetih_na_velikom_pijesku_kod_bara|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> kao i ostatci ranokršćanske crkve u Zaljevu (5.-6. stoljeće). [[25. rujna]] [[2019.]] Tahir Alibašić je odlikovan od Nadvladike (Arhiepiskopa - Nadbiskupa) cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog [[Amfilohije Radović|Amfilohija Radovića]] jer je životom branio zatrpavanje ostataka ranokršćanske crkve u Zaljevu. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Тахир Алибашић: Не треба да се свађамо и дијелимо!|year= |url=https://mitropolija.com/2019/09/25/tahir-alibasic-ne-treba-da-se-svadjamo-i-dijelimo/?fbclid=IwAR0rm4rjBATIh5Mn_aDy1wRQs4-XbMwutfpI-QD3_GfFaI80iXRzhmXaI7w|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref>
U blizini Bara ima još ostataka ranokršćanskih crkava. Poznata je ranokršćanska crkva Svih Svetih na Velikom Pijesku iz 6. stoljeća, <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Прослављена слава ранохришћанског храма Свих Светих на Великом Пијеску код Бара|year= |url=http://www.spc.rs/sr/proslavljena_slava_ranohrishtshanskog_hrama_svih_svetih_na_velikom_pijesku_kod_bara|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> kao i ostatci ranokršćanske crkve u Zaljevu (5.-6. stoljeće). [[25. rujna]] [[2019.]] Tahir Alibašić je odlikovan od Nadvladike (Arhiepiskopa - Nadbiskupa) cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog [[Amfilohije Radović|Amfilohija Radovića]] jer je životom branio zatrpavanje ostataka ranokršćanske crkve u Zaljevu. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Тахир Алибашић: Не треба да се свађамо и дијелимо!|year= |url=https://mitropolija.com/2019/09/25/tahir-alibasic-ne-treba-da-se-svadjamo-i-dijelimo/?fbclid=IwAR0rm4rjBATIh5Mn_aDy1wRQs4-XbMwutfpI-QD3_GfFaI80iXRzhmXaI7w|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref>


== Galerija ==
== Galerija ==

Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:04

Datoteka:Barski trikonhos iz 6. vijeka.jpg
Barski trikonhos iz 6. stoljeća

Barski trikonhos je naziv za ostatke ranokršćanske crkve iz 6. stoljeća. Trikonhos je grčka riječ koja označava crkvenu građevinu s osnovom u obliku trolista, koju čine tri polukružne apside s polukalotama. [1] Nalazi se u urbanom gradskom jezgru grada Bara (naselje Topolica) i ujedno je najstariji, do sada poznati, kršćanski objekt u Crnoj Gori. [2]

Povijest

Crkva je sagrađena krajem 5. stoljeća, na ostatcima neke starije antičke građevine. To je vrijeme vladavine bizanstkog cara Justinijana. Građevina je bila spomen kapela nekog velikodostojnika s grobnicom u apsidi, kojoj je kasnije dodan vanjski narteks. Zvonik i atrij su trajali sve do 9. stoljeća, kada je crkva najvjerojatnije uništena. Očuvani zidovi te crkvene građevine dugački su oko 1 metar. Nekoliko puta su vršena arheološka istraživanja i pronađeni su fragmenti dekorativne kamene plastike i velike ranokršćanske nekropole. [3] Pretpostavlja se da je ovdje u drugoj polovici 12. stoljeća nastao i Ljetopis popa Dukljanina, najznačajnije književno-povijesno djelo srednjeg vijeka na ovim prostorima. Drugo moguće mjesto nastanka Ljetopisa je Samostan sv. Marije ratačke. Trikonhos je u blizini katoličke konkatedrale sv. Petra, [4] ali za razliku od nje, oltarom je okrenut ka istoku, što je ranokršćanski običaj koji je u pravoslavnoj crkvi do danas očuvan. Srpska pravoslavna crkva u okviru manifestacije Dani svetog Jovana Vladimira u Baru ima običaj služiti liturgiju na ovom mjestu. [5]

U blizini Bara ima još ostataka ranokršćanskih crkava. Poznata je ranokršćanska crkva Svih Svetih na Velikom Pijesku iz 6. stoljeća, [6] kao i ostatci ranokršćanske crkve u Zaljevu (5.-6. stoljeće). 25. rujna 2019. Tahir Alibašić je odlikovan od Nadvladike (Arhiepiskopa - Nadbiskupa) cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića jer je životom branio zatrpavanje ostataka ranokršćanske crkve u Zaljevu. [7]

Galerija

Izvori