Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
==Pružanje== | ==Pružanje== | ||
Postoje dva različita tumačenja krajnjih granica zaljeva, jedno [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodne hidrografske ogranizacije]] (IHO) a drugo od strane Australske hidrografske službe (AHS). Prema IHO-u, južna granica je od West Cape Howea u zapadnoj Australiji do South West Capea na [[Tasmanija|Tasmaniji]], a istočna od rt Otway do otoka King i rta Grim, krajnje sjeverozapadne točke Tasmanije.<ref name=iho>{{ | Postoje dva različita tumačenja krajnjih granica zaljeva, jedno [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodne hidrografske ogranizacije]] (IHO) a drugo od strane Australske hidrografske službe (AHS). Prema IHO-u, južna granica je od West Cape Howea u zapadnoj Australiji do South West Capea na [[Tasmanija|Tasmaniji]], a istočna od rt Otway do otoka King i rta Grim, krajnje sjeverozapadne točke Tasmanije.<ref name=iho>{{Citiranje weba|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|type=PDF|pages=35–36|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|year=1953|publisher=International Hydrographic Organization|access-date=28 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8 October 2011}}</ref> Prema AHS-u, zaljev je puno manji te su granice rtovi Pasley u zapadnoj i Carnot u južnoj Australiji.<ref name=ahs>{{Citiranje weba| url=http://www.hydro.gov.au/factsheets/WFS_Names_and_Limits_of_Oceans_and_Seas_Around_Australia.pdf|title=AHS – AA609582|publisher=The Australian Hydrographic Service|date=5 July 2012|access-date=30 May 2013|type=PDF}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/242885/Great-Australian-Bight|title=Great Australian Bight|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=29 September 2011}}</ref> | ||
Također, izvan Australije zaljev se smatra dijelom [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], dok je prema tumačenju Australske hidrografske službe dio [[Južni ocean|Južnog oceana]]. | Također, izvan Australije zaljev se smatra dijelom [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], dok je prema tumačenju Australske hidrografske službe dio [[Južni ocean|Južnog oceana]]. | ||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
==Geografska obilježja== | ==Geografska obilježja== | ||
Zaljev je nastao prilikom odvajanja prakontinenta [[Gondvana|Gondvane]] od [[Antarktika|Antarktike]] prije otprilike 50 milijuna godina.<ref>{{ | Zaljev je nastao prilikom odvajanja prakontinenta [[Gondvana|Gondvane]] od [[Antarktika|Antarktike]] prije otprilike 50 milijuna godina.<ref>{{Citiranje weba | last= Houseman | first= Greg | url= http://homepages.see.leeds.ac.uk/~eargah/Gond.html|title= Dispersal of Gondwanaland | publisher= [[University of Leeds]]|access-date=21 Oct 2008}}</ref> Obalu karakteriziraju visoki i strmi [[klif]]ovi visine do 60 metara. Ravnjak [[Nullarbor]], koji se nalazi uz obalu zaljeva nekadašnje je morsko dno koje je izdignuto za vrijeme [[miocen]]a. Vapnenačke je građe te na tom prostoru prevladava pustinjski i polupustinjska klima sa malom količinom padalina te visokim stupnjem isparavanja. | ||
Vode zaljeva obilježava visoka bioraznolikost, posebice [[fitoplankton]]a. Također je stanište dvije ugrožene vrste sisavca, [[kit]]ova ''Eubalaena australis'' te [[australski morski lav|australskog morskog lava]].<ref name="LitReview">{{cite book |url=http://www.environment.gov.au/system/files/resources/625c5416-70a4-4997-ad06-4737f3762c0b/files/gab-benthic-protection-review.pdf |title=Benthic Protection Zone of the great Australian Bight Marine Park: 1. Literature Review |date=December 2003 |author1=L.J. McLeay |author2=S.J. Sorokin |author3=P.J. Rogers |author4=T.M. Ward |publisher=[[South Australian Research and Development Institute]] (Aquatic Sciences) |isbn=0-7308-5305-5 |access-date=12 March 2015}}</ref> | Vode zaljeva obilježava visoka bioraznolikost, posebice [[fitoplankton]]a. Također je stanište dvije ugrožene vrste sisavca, [[kit]]ova ''Eubalaena australis'' te [[australski morski lav|australskog morskog lava]].<ref name="LitReview">{{cite book |url=http://www.environment.gov.au/system/files/resources/625c5416-70a4-4997-ad06-4737f3762c0b/files/gab-benthic-protection-review.pdf |title=Benthic Protection Zone of the great Australian Bight Marine Park: 1. Literature Review |date=December 2003 |author1=L.J. McLeay |author2=S.J. Sorokin |author3=P.J. Rogers |author4=T.M. Ward |publisher=[[South Australian Research and Development Institute]] (Aquatic Sciences) |isbn=0-7308-5305-5 |access-date=12 March 2015}}</ref> | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:21
 | |
| Lokacija | Indijski ocean - Južni ocean |
| Koordinate | 33°S 130°E / 33°S 130°E |
| Vrsta | zaljev |
| Obalne države | Australija |
Veliki australski zaljev je veliki otvoreni zaljev uz južnu obalu Australije.
Pružanje
Postoje dva različita tumačenja krajnjih granica zaljeva, jedno Međunarodne hidrografske ogranizacije (IHO) a drugo od strane Australske hidrografske službe (AHS). Prema IHO-u, južna granica je od West Cape Howea u zapadnoj Australiji do South West Capea na Tasmaniji, a istočna od rt Otway do otoka King i rta Grim, krajnje sjeverozapadne točke Tasmanije.[1] Prema AHS-u, zaljev je puno manji te su granice rtovi Pasley u zapadnoj i Carnot u južnoj Australiji.[2][3]
Također, izvan Australije zaljev se smatra dijelom Indijskog oceana, dok je prema tumačenju Australske hidrografske službe dio Južnog oceana.
Povijest i istraživanja
Prvi Europljanin koji je otkrio zaljev bio je nizozemski navigator François Thijssen 1627. g. dok je plovio uz njegov zapadni rub. Obale je prvi kartirao Matthew Flinders 1802. godine, a kasnija istraživanja na kopnu provodio je engleski istraživač Edward John Eyre.
Geografska obilježja
Zaljev je nastao prilikom odvajanja prakontinenta Gondvane od Antarktike prije otprilike 50 milijuna godina.[4] Obalu karakteriziraju visoki i strmi klifovi visine do 60 metara. Ravnjak Nullarbor, koji se nalazi uz obalu zaljeva nekadašnje je morsko dno koje je izdignuto za vrijeme miocena. Vapnenačke je građe te na tom prostoru prevladava pustinjski i polupustinjska klima sa malom količinom padalina te visokim stupnjem isparavanja.
Vode zaljeva obilježava visoka bioraznolikost, posebice fitoplanktona. Također je stanište dvije ugrožene vrste sisavca, kitova Eubalaena australis te australskog morskog lava.[5]
Izvori
- ↑ "Limits of Oceans and Seas, 3rd edition" (PDF). International Hydrographic Organization. 1953. str. 35–36. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopad 2011.. https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf Pristupljeno 28. prosinac 2020.
- ↑ "AHS – AA609582" (PDF). The Australian Hydrographic Service. 5. srpanj 2012.. http://www.hydro.gov.au/factsheets/WFS_Names_and_Limits_of_Oceans_and_Seas_Around_Australia.pdf Pristupljeno 30. svibanj 2013.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Houseman, Greg. "Dispersal of Gondwanaland". University of Leeds. http://homepages.see.leeds.ac.uk/~eargah/Gond.html Pristupljeno 21. listopad 2008.
- ↑ L.J. McLeay; S.J. Sorokin; P.J. Rogers; T.M. Ward (prosinac 2003). Benthic Protection Zone of the great Australian Bight Marine Park: 1. Literature Review. South Australian Research and Development Institute (Aquatic Sciences). ISBN 0-7308-5305-5. http://www.environment.gov.au/system/files/resources/625c5416-70a4-4997-ad06-4737f3762c0b/files/gab-benthic-protection-review.pdf Pristupljeno 12. ožujak 2015.