Razlika između inačica stranice »Katolička Crkva u Poljskoj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Kroz stoljeća, Poljska je bila pretežno katolička zemlja, a za većinu Poljaka katoličanstvo je dio poljskog identiteta. Religija je bila dio onoga što razdvaja poljsku kulturu od susjedne [[Njemačka|Njemačke]], napose istočne i sjeverne Njemačke koja je većinom [[Luteranska crkva|luteranska]], te istočnih zemalja koje su većinom [[Pravoslavna crkva|pravoslavne]]. | Kroz stoljeća, Poljska je bila pretežno katolička zemlja, a za većinu Poljaka katoličanstvo je dio poljskog identiteta. Religija je bila dio onoga što razdvaja poljsku kulturu od susjedne [[Njemačka|Njemačke]], napose istočne i sjeverne Njemačke koja je većinom [[Luteranska crkva|luteranska]], te istočnih zemalja koje su većinom [[Pravoslavna crkva|pravoslavne]]. | ||
Za vrijeme strane vlasti, Katolička crkva je za mnoge Poljake kulturni čuvar u borbi za neovisnost i nacionalni opstanak. Na primjer, poljska [[Opatija (redovnička ustanova)|opatija]] u [[Częstochowa|Częstochowi]], koja se uspješno oduprla u opsadi tijekom [[Švedska invazija na Poljsku|švedske invazije]] u 17. stoljeću, postala je simbol nacionalnog otpora okupaciji. Uspostavom [[komunizam|komunističkog]] režima pod kontrolom [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Crkvi je dopušteno da i dalje ispunjava svoju ulogu, iako nedavni navodi ukazuju da je postojala neka suradnja između klera i poljskog režima.<ref>{{ | Za vrijeme strane vlasti, Katolička crkva je za mnoge Poljake kulturni čuvar u borbi za neovisnost i nacionalni opstanak. Na primjer, poljska [[Opatija (redovnička ustanova)|opatija]] u [[Częstochowa|Częstochowi]], koja se uspješno oduprla u opsadi tijekom [[Švedska invazija na Poljsku|švedske invazije]] u 17. stoljeću, postala je simbol nacionalnog otpora okupaciji. Uspostavom [[komunizam|komunističkog]] režima pod kontrolom [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Crkvi je dopušteno da i dalje ispunjava svoju ulogu, iako nedavni navodi ukazuju da je postojala neka suradnja između klera i poljskog režima.<ref>{{Citiranje novina| url=http://www.nytimes.com/2007/01/10/world/europe/10poland.html?ref=craigssmith | work=The New York Times | title=In Poland, New Wave of Charges Against Clerics | first=Craig S. | last=Smith | date=2007-1-10 | accessdate=2012-03-17}}</ref> Izbor poljskog kardinala [[Karol Wojtyla|Karola Wojtyle]] [[1978.]] godine za [[Papa|papu]] ojačao je Crkvu. Brojni posjeti [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] svojoj zemlji dali su poticaj u protivljenju protiv sovjetskog režima. Njegova [[beatifikacija]] [[2011.]] bila je trenutak ponosa i radosti za Poljsku crkvu.<ref> [http://www.24sata.hr/news/reformator-i-konzervativac-dva-ivana-od-danas-su-sveci-363997 Vatikan: Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. proglašeni su svetima!], ''24sata.hr'' - mrežno izdanje novina [[24 sata]], objavljeno 27. travnja 2011., pristupljeno 18. svibnja 2016. </ref><ref> [http://studentski.hr/vijesti/svijet/blazeni-papa-ivan-pavao-ii-proglasen-svetim Blaženi papa Ivan Pavao II. proglašen svetim], ''studentski.hr'', objavljeno 27. travnja 2011., pristupljeno 18. svibnja 2016. </ref> | ||
==Broj katolika== | ==Broj katolika== | ||
Inačica od 03:18, 6. prosinca 2021.
Katolička crkva u Poljskoj je najveća vjerska zajednica u Poljskoj, podjeljena je na 14 biskupija, 27 nadbiskupija i vojni ordinarij. Otkako je u Poljskoj službeno usvojeno zapadno kršćanstvo 966. godine, Katolička crkva je odigrala važnu vjersku, političku i kulturnu ulogu u zemlji.
Kroz stoljeća, Poljska je bila pretežno katolička zemlja, a za većinu Poljaka katoličanstvo je dio poljskog identiteta. Religija je bila dio onoga što razdvaja poljsku kulturu od susjedne Njemačke, napose istočne i sjeverne Njemačke koja je većinom luteranska, te istočnih zemalja koje su većinom pravoslavne.
Za vrijeme strane vlasti, Katolička crkva je za mnoge Poljake kulturni čuvar u borbi za neovisnost i nacionalni opstanak. Na primjer, poljska opatija u Częstochowi, koja se uspješno oduprla u opsadi tijekom švedske invazije u 17. stoljeću, postala je simbol nacionalnog otpora okupaciji. Uspostavom komunističkog režima pod kontrolom Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata Crkvi je dopušteno da i dalje ispunjava svoju ulogu, iako nedavni navodi ukazuju da je postojala neka suradnja između klera i poljskog režima.[1] Izbor poljskog kardinala Karola Wojtyle 1978. godine za papu ojačao je Crkvu. Brojni posjeti Ivana Pavla II. svojoj zemlji dali su poticaj u protivljenju protiv sovjetskog režima. Njegova beatifikacija 2011. bila je trenutak ponosa i radosti za Poljsku crkvu.[2][3]
Broj katolika
Trenutno većina Poljaka oko 88% pripadnici su Katoličke crkve dok ih 58% prakticira vjeru, prema istraživanju Centra za istraživanje javnog mijenja.[4] Prema Ministarstvu vanjskih poslova Republike Poljske, 95% Poljaka pripadaju Rimokatoličkoj crkvi. [5]Međutim, to se temelji na broju ljudi krštenih u djetinjstvu, [6] podatke koje daje sama Crkva. CIA Factbook daje broj od 89,8% pripadnika Rimokatoličke crkve i oko 75% stanovnika koji prakticiraju vjeru.[7] Stope vjerskog štovanja stalno se smanjuju, međutim ostaje da je Poljska jedna od najpobožnijih zemlje u Europi. Poljski katolici sudjeluju u sakramentima češće nego njihovi kolege u većini zapadnoeuropskih i sjevernoameričkih zemalja. Na primjer, 2009. istraživanje provedeno od strane same Crkve pokazala je da 80% Poljaka ide na Ispovijed najmanje jednom godišnje, a 60% češće nego jednom godišnje.[8] Tarnów je najreligiozniji grad u Poljskoj, a Lodz najmanje. Općenito, južni i istočni dio Poljske su više religiozni od onih zapadnih i sjevernih. Ipak, velika većina Poljaka i dalje za sebe govori, da su rimokatolici. [9]
Hijerarhija
|
Latinska imena biskupija u kurzivu.
- Białystok, Bialostocensis (1)
- Cracow, Cracoviensis (4)
- Bielsko–Żywiec, Bielscensis-Zyviecensis (5)
- Kielce, Kielcensis (6)
- Tarnów, Tarnoviensis (7)
- Częstochowa, Czestochoviensis (8)
- Gdańsk, Gedanensis (11)
- Gniezno, Gnesnensis (14)
- Katowice, Katovicensis (17)
- Łódź, Lodziensis (20)
- Łowicz, Lovicensis (21)
- Lublin, Lublinensis (22)
- Sandomierz, Sandomiriensis (23)
- Siedlce, Siedlecensis (24)
- Poznań, Posnaniensis (25)
- Kalisz, Calissiensis (26)
- Przemyśl, Premisliensis (27)
- Rzeszów, Rzeszoviensis (28)
- Zamość-Lubaczów, Zamosciensis-Lubaczoviensis (29)
- Szczecin-Kamień, Sedinensis-Caminensis (30)
- Koszalin-Kołobrzeg, Coslinensis-Colubreganus (31)
- Zielona Góra-Gorzów Wielkopolski, Viridimontanensis-Gorzoviensis (32)
- Warmia (Olsztyn), Varmiensis (33)
- Varšava, Varsaviensis (36)
- Płock, Plocensis (37)
- Warsaw-Praga, Varsaviensis-Pragensis (38)
- Wrocław, Vratislaviensis (39)
Vanjske poveznice
Izvor
- ↑ Smith, Craig S. (10. siječnja 2007.). "In Poland, New Wave of Charges Against Clerics". The New York Times. http://www.nytimes.com/2007/01/10/world/europe/10poland.html?ref=craigssmith Pristupljeno 17. ožujka 2012.
- ↑ Vatikan: Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. proglašeni su svetima!, 24sata.hr - mrežno izdanje novina 24 sata, objavljeno 27. travnja 2011., pristupljeno 18. svibnja 2016.
- ↑ Blaženi papa Ivan Pavao II. proglašen svetim, studentski.hr, objavljeno 27. travnja 2011., pristupljeno 18. svibnja 2016.
- ↑
- PREUSMJERI Predložak:Pol oznaka Centrum Badania Opinii Społecznej (Centre for Public Opinion Research (Poland) CBOS). Komunikat z badań; Warszawa, Marzec 2005. Co łączy Polaków z parafią? Preface. Accessed 2007-12-14.
- ↑ http://www.poland.gov.pl/?document=397
- ↑ http://wystap.pl/kosciol-podaje-7-ochrzczonych-z-kapelusza/
- ↑ https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pl.html
- ↑ http://wiadomosci.wp.pl/kat,1342,title,80-Polakow-chodzi-do-spowiedzi,wid,11030086,wiadomosc.html
- ↑ G³ogów OnLine - Liczenie wiernych w ko¶cio³ach
| ||||||||
| |||||||||||||||||||
