Lunar Reconnaissance Orbiter: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
}} | }} | ||
'''Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO)''', [[NASA|NASA-ina]] svemirska letjelica namijenjena mapiranju površine [[Mjesec]]a. Služi kao prethodnik koji će pomoći u stvaranju preduvjeta za povratak ljudske prisutnosti na Mjesecu.<ref name=sl>{{ | '''Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO)''', [[NASA|NASA-ina]] svemirska letjelica namijenjena mapiranju površine [[Mjesec]]a. Služi kao prethodnik koji će pomoći u stvaranju preduvjeta za povratak ljudske prisutnosti na Mjesecu.<ref name=sl>{{Citiranje weba|url=http://lunar.gsfc.nasa.gov/mission.html|title=" Mission Overview"|language=Engleski}} lunar.gsfc.nasa.gov (8. kolovoza 2011.)</ref> Njegov detaljni program mapiranja identificira sigurna mjesta slijetanja, lociranje potencijalnih resursa na Mjesecu, karakterizaciju radijacijskog okoliša i demonstraciju novih tehnologija. | ||
Lansiran je [[18. lipnja]] [[2009.]] iz [[Cape Canaveral]]a pomoću rakete [[Atlas V]]. LRO je bila prva misija Sjedinjenih Država na Mjesec u više od deset godina. <ref name="Marcia">{{Citiranje novina|url=http://abcnews.go.com/Technology/wireStory?id=7870018|title=NASA launches unmanned Moon shot, first in decade|work=ABC News|first=Marcia|last=Dunn|date=June 18, 2009|accessdate=August 5, 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090820194230/http://abcnews.go.com/Technology/wireStory?id=7870018|archivedate=August 20, 2009}}</ref> LRO i LCROSS pokrenuti su kao dio američkog programa [[ Vizija za istraživanje svemira|Vizija za istraživanje svemira]]. | Lansiran je [[18. lipnja]] [[2009.]] iz [[Cape Canaveral]]a pomoću rakete [[Atlas V]]. LRO je bila prva misija Sjedinjenih Država na Mjesec u više od deset godina. <ref name="Marcia">{{Citiranje novina|url=http://abcnews.go.com/Technology/wireStory?id=7870018|title=NASA launches unmanned Moon shot, first in decade|work=ABC News|first=Marcia|last=Dunn|date=June 18, 2009|accessdate=August 5, 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090820194230/http://abcnews.go.com/Technology/wireStory?id=7870018|archivedate=August 20, 2009}}</ref> LRO i LCROSS pokrenuti su kao dio američkog programa [[ Vizija za istraživanje svemira|Vizija za istraživanje svemira]]. | ||
Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 08:07
| Lunar Reconnaissance Orbiter | |
| Datoteka:LRO 2006.jpg | |
| Organizacija | NASA |
|---|---|
| Mjesto lansiranja | Cape Canaveral |
| Masa | 1846 kg |
| Napajanje | Solarne ploče |
Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO), NASA-ina svemirska letjelica namijenjena mapiranju površine Mjeseca. Služi kao prethodnik koji će pomoći u stvaranju preduvjeta za povratak ljudske prisutnosti na Mjesecu.[1] Njegov detaljni program mapiranja identificira sigurna mjesta slijetanja, lociranje potencijalnih resursa na Mjesecu, karakterizaciju radijacijskog okoliša i demonstraciju novih tehnologija.
Lansiran je 18. lipnja 2009. iz Cape Canaverala pomoću rakete Atlas V. LRO je bila prva misija Sjedinjenih Država na Mjesec u više od deset godina. [2] LRO i LCROSS pokrenuti su kao dio američkog programa Vizija za istraživanje svemira.
Sonda je napravila trodimenzionalnu kartu Mjesečeve površine rezolucije 100 metara i 98,2% pokrivenosti (isključujući polarna područja u dubokoj sjeni), [3] uključujući slike razlučivosti 0,5 metara od mjesta slijetanja Apolla. Prve slike LRO-a objavljene su 2. srpnja 2009., a prikazuju područje u lunarnom gorju južno od Mare Nubium (More oblaka).
Ukupni troškovi misije prijavljeni su kao 583 milijuna USD-a, od čega 504 milijuna USD-a se odnosi na glavnu LRO sondu i 79 milijuna USD-a na satelit LCROSS. [4] Od 2019. LRO ima dovoljno goriva za nastavak djelovanja još najmanje sedam godina, a NASA očekuje da će nastaviti upotrebljavati LRO-ove izviđačke sposobnosti za prepoznavanje mjesta za slijetanja na Mjesec do 2020-ih.
Izvori
- ↑ " Mission Overview". lunar.gsfc.nasa.gov (8. kolovoza 2011.)
- ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametarlastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite HIE i dopunite ga. |
