Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
Fond Gazi Husrev-begove knjižnice broji oko osamdeset tisuća svezaka [[knjiga]], naslova [[časopis]]a i dokumenata na orijentalnim, [[bošnjački jezik|bošnjačkom]] i nekim europskim jezicima. Periodika se sastoji od najstarijih listova tiskanih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nekih sarajevskih dnevnih listova kao i gotovo svih naslova [[Bošnjaci|bošnjačkih]] listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Hercegovini. Naročito je značajan autograf Ljetopisa sarajevskog kroničara [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafe-Bašeskije]], koji obuhvaća vrijeme od [[1747.]] do [[1804.]] godine. | Fond Gazi Husrev-begove knjižnice broji oko osamdeset tisuća svezaka [[knjiga]], naslova [[časopis]]a i dokumenata na orijentalnim, [[bošnjački jezik|bošnjačkom]] i nekim europskim jezicima. Periodika se sastoji od najstarijih listova tiskanih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nekih sarajevskih dnevnih listova kao i gotovo svih naslova [[Bošnjaci|bošnjačkih]] listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Hercegovini. Naročito je značajan autograf Ljetopisa sarajevskog kroničara [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafe-Bašeskije]], koji obuhvaća vrijeme od [[1747.]] do [[1804.]] godine. | ||
Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj knjižnici je djelo ''Ihjau ulumud-din'', od Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije (umro [[1111.]] godine), teološko-mističko djelo, prepisano [[1131.]] godine. Knjižnica posjeduje veliki broj povijesno bosanskohercegovačkih tekstova od naročite važnosti.<ref>{{ | Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj knjižnici je djelo ''Ihjau ulumud-din'', od Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije (umro [[1111.]] godine), teološko-mističko djelo, prepisano [[1131.]] godine. Knjižnica posjeduje veliki broj povijesno bosanskohercegovačkih tekstova od naročite važnosti.<ref>{{Citiranje weba |language=boš.|url=http://www.ghb.ba/historijat |title=Historijat: Gazi Husrev-bego, Gazi Husrev-begov vakuf, Biblioteka |work=ghb.ba |accessdate=6. 11. 2017}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zemaljskimuzej.ba/bs/vijesti/sarajevska-hagada-i-rukopisna-zbirka-ghb-upisani-u-registar-memorije-svijeta |title=Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorije svijeta |language=boš.|work=zemaljskimuzej.ba |accessdate= 6. 11. 2017}}</ref> | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2021. u 08:35
| Gazi Husrev-begova knjižnica | |
|---|---|
 | |
| Zgrada Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu | |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Osnovana: | 1537. |
| Adresa: | Gazi Husrev-begova br. 46, 71000 Sarajevo |
| Ravnatelj: | Osman Lavić |
| Internetska stranica: | www.ghb.ba |
Gazi Husrev-begova knjižnica (GHB), osnovana je 8. siječnja 1537. godine u Sarajevu i predstavljala je najznačajniju ustanovu ove vrste na Balkanu tijekom cijelog osmanskog razdoblja.
Fond Knjižnice[uredi]
Fond Gazi Husrev-begove knjižnice broji oko osamdeset tisuća svezaka knjiga, naslova časopisa i dokumenata na orijentalnim, bošnjačkom i nekim europskim jezicima. Periodika se sastoji od najstarijih listova tiskanih u Bosni i Hercegovini, nekih sarajevskih dnevnih listova kao i gotovo svih naslova bošnjačkih listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Hercegovini. Naročito je značajan autograf Ljetopisa sarajevskog kroničara Mula Mustafe-Bašeskije, koji obuhvaća vrijeme od 1747. do 1804. godine.
Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj knjižnici je djelo Ihjau ulumud-din, od Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije (umro 1111. godine), teološko-mističko djelo, prepisano 1131. godine. Knjižnica posjeduje veliki broj povijesno bosanskohercegovačkih tekstova od naročite važnosti.[1][2]
Povezani članci[uredi]
- Gazi Husrev-beg
- Gazi Husrev-begova džamija
- Gazi Husrev-begov bezistan
- Gazi Husrev-begov hanikah
- Gazi Husrev-begova medresa
- Tašlihan
Izvori[uredi]
- ↑ "Historijat: Gazi Husrev-bego, Gazi Husrev-begov vakuf, Biblioteka" (boš.). ghb.ba. http://www.ghb.ba/historijat Pristupljeno 6. 11. 2017
- ↑ "Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorije svijeta" (boš.). zemaljskimuzej.ba. http://www.zemaljskimuzej.ba/bs/vijesti/sarajevska-hagada-i-rukopisna-zbirka-ghb-upisani-u-registar-memorije-svijeta Pristupljeno 6. 11. 2017
