Razlika između inačica stranice »Homologni kromosom«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
Homologni [[kromosom]] se nalazi u paru kod tjelesnih stanica organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, odnosno jedan je od oca, drugi od majke.<ref name="hinus-kromosom"/> | Homologni [[kromosom]] se nalazi u paru kod tjelesnih stanica organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, odnosno jedan je od oca, drugi od majke.<ref name="hinus-kromosom"/> | ||
Uparuju se u [[mejoza|mejozi]], u [[profaza I|profazi I]], u podfazi [[zigoten]]u (konjugacija).<ref name="HE">{{ | Uparuju se u [[mejoza|mejozi]], u [[profaza I|profazi I]], u podfazi [[zigoten]]u (konjugacija).<ref name="HE">{{Citiranje weba|title=mejoza|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=17. prosinca 2014.}}</ref> Homologni su kromosomi priljubljeni jedan uz drugog u podfazi [[pahiten]]u cijelom svojom duljinom. Sparene homologne kromosome nazivamo bivalentima.<ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> Budući da se svaki kromosom sastoji od dvije kromatide, zbog čega je dvostruk, spareni kromosomi tvore snopove koji ukupno imaju četiri kromatide koje zovemo kromosomske tetrade.<ref name="hinus-profazaI">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 115</ref> Između konjugiranih kromosoma događa se pojava izmjena djelova [[kromatida]] koju nazivamo [[crossing over]]<ref name="hinus-krosingover">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 74</ref> koji se može dogoditi na [[hijazma]]ma - mjestima gdje su se ispreplele kromatide konjugiranih kromosoma.<ref name="hinus-profazaI"/> U [[metafaza I|metafazi I]] spareni (konjugirani) homologni kromosomi nalaze se u središnjoj ravnini.<ref name="hinus-metafazaI">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 86</ref> Homologni se kromosomi odvajaju u [[anafaza I|anafazi I]].<ref name="unios"/> | ||
Jedan od uvjeta da bi par kromosoma bio homologan je da moraju imati [[pričvrsnica|pričvrsnicu]] na istome mjestu.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 273</ref> | Jedan od uvjeta da bi par kromosoma bio homologan je da moraju imati [[pričvrsnica|pričvrsnicu]] na istome mjestu.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 273</ref> |
Inačica od 04:12, 18. studenoga 2021.
Homologni kromosomi su kromosomi koji su međusobno slični po vanjskim osobinama.[1]
Homologni kromosom se nalazi u paru kod tjelesnih stanica organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, odnosno jedan je od oca, drugi od majke.[1] Uparuju se u mejozi, u profazi I, u podfazi zigotenu (konjugacija).[2] Homologni su kromosomi priljubljeni jedan uz drugog u podfazi pahitenu cijelom svojom duljinom. Sparene homologne kromosome nazivamo bivalentima.[3] Budući da se svaki kromosom sastoji od dvije kromatide, zbog čega je dvostruk, spareni kromosomi tvore snopove koji ukupno imaju četiri kromatide koje zovemo kromosomske tetrade.[4] Između konjugiranih kromosoma događa se pojava izmjena djelova kromatida koju nazivamo crossing over[5] koji se može dogoditi na hijazmama - mjestima gdje su se ispreplele kromatide konjugiranih kromosoma.[4] U metafazi I spareni (konjugirani) homologni kromosomi nalaze se u središnjoj ravnini.[6] Homologni se kromosomi odvajaju u anafazi I.[3]
Jedan od uvjeta da bi par kromosoma bio homologan je da moraju imati pričvrsnicu na istome mjestu.[7] Na homolognim kromosomima nalaze se alelni (homologni) geni.[8] Ploidnost organizma označuje broj homolognih kromosoma u kromosomu.
Razlika homolognih kromosoma i sestrinskih kromatida sastoji se u tome što su homologni kromosimi dvije različite kopije kromosoma koje nasljeđuju diploidni organizmi poput ljudi, po jedan od svakog roditelja, dok su sestrinske kromatide dvije istovjetne kopije kromosoma.
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 58
- ↑ "mejoza". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122 Pristupljeno 17. prosinca 2014.
- ↑ 3,0 3,1 Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- ↑ 4,0 4,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 115
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 86
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 273
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11