Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
Pod oznakom Z-5086 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="min-kulture-RH"/> | Pod oznakom Z-5086 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="min-kulture-RH"/> | ||
{{Ministarstvo kulture}} | {{Ministarstvo kulture}} |
Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 01:35
Crkva sv. Jerolima, rimokatolička crkva u Starom Gradu na Hvaru. Zaštićeno je kulturno dobro.[1]
Opis dobra
Gotička crkvica sv. Jerolima u Starom Gradu podignuta je uz more na sjeverozapadnom dijelu uvale. Jednobrodna građevina s polukružnom apsidom pokrivena je krovom od kamenih ploča. Na pročelju je dograđen hospicij na kojem je ugrađen reljef sv. Jerolima s natpisom. Na južnom pročelju je oštećeni reljef Bogorodice s Djetetom.[1]
Crkva sv. Jerolima nalazi se na sjevernoj strani starogrojske luke. To je mala srednjovjekovna crkvica sagrađena prije 1487., možda već u 14. st. (Vrijeme nastanka je 1385. godina.[1] ) Uz crkvu se nalazi eremitaž, kuća – samostan za fratre pustinjake kojeg 1487. osniva svećenik Nikola Barbeta. Nakon 1529. gradi se oratorij za picokare (dominikanke trećeretkinje) koje su trebale stalno boraviti u samostanu no njihov boravak u njemu nije dugo trajao. Nakon njih, samostan nastanjuju svećenici glagoljaši, ali i oni uskoro odlaze jer se njihovom boravku, sredinom 17. st., protive dominikanci. Tada je samostan vjerojatno napušten. Prema legendi, u to se vrijeme od crkve do druge strane uvale zatezao lanac koji je priječio ulaz u luku. Crkva i samostan su bili razoreni u turskom napadu 1571. U obnovi koja je uslijedila, crkvica je dograđena.
Crkva je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom. Pokrivena je kamenim pločama. Na južnoj strani crkve nalazi se niša s kipom Gospa od mora koji prikazuje Bogorodicu s Djetetom na prijestolju gotičkog stila. Kip je oštećen pri napadu Turaka 1571. Nakon tog napada, crkvici je nadograđena kvadratična dogradnja na pročelju - hospicij. Na vrhu pročelja je rozeta u obliku četverolisne djeteline. Iznad portala je reljef sv. Jerolima s lavom u pustinji te natpis na mletačkom narječju koji u prijevodu glasi: ONAJ KOJI ULAZI U OVAJ ORATORIJ NEKA SE PRVO POMIRI S BOGOM I SA SVOJIM BLIŽNJIMA
Sjeverno od crkve, s druge strane šetnice, nalazi se nekadašnji stan za fratre pustinjake - eremitaž. U 17. st. je služio kao konačište za putnike. Kasnije služi kao lazaret za brodove u karanteni, a koji su se sidrili u luci današnjeg gradskog kupališta dok su čekali dopuštenje za ulazak u luku.Od 1966. u zgradi samostana se nalazi restoran Eremitaž koji svojim imenom čuva sjećanje na nekadašnju namjenu.
Treća kuća, iza crkve, je najkasnije sagrađena i to kao ribarsko spremište.
Zaštita
Pod oznakom Z-5086 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".[1]
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.