Razlika između inačica stranice »Genotip«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Genotip'''-->[[Image:Punnett square mendel flowers.svg|thumb|right|Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran [[Punnettov kvadrat|Punnettovim kvadratom]], na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene zaboju i slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.]] | <!--'''Genotip'''-->[[Image:Punnett square mendel flowers.svg|thumb|right|Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran [[Punnettov kvadrat|Punnettovim kvadratom]], na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene zaboju i slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.]] | ||
'''Genotip''' je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi [[gen|geni]] koji ga čine. Međudjelovanjem njega i okoliša [[genski izražaj|izražava]] se [[fenotip]].<ref name="HE">{{ | '''Genotip''' je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi [[gen|geni]] koji ga čine. Međudjelovanjem njega i okoliša [[genski izražaj|izražava]] se [[fenotip]].<ref name="HE">{{Citiranje weba|title=genotip|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21639|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{Citiranje weba|title=2. Klasična genetika. Mendel i njegov rad|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl2.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> | ||
Organizam nasljeđuje genotip kao [[genska karta|kartu]] koju nosi u svom [[genski kod|genskom kodu]]. Mnogi organizmi su ista genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga, a česti je slučaj kad se recesivni gen nađe pored dominantnog. | Organizam nasljeđuje genotip kao [[genska karta|kartu]] koju nosi u svom [[genski kod|genskom kodu]]. Mnogi organizmi su ista genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga, a česti je slučaj kad se recesivni gen nađe pored dominantnog. | ||
Trenutačna izmjena od 23:02, 17. studenoga 2021.
Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran Punnettovim kvadratom, na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene zaboju i slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.
Genotip je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi geni koji ga čine. Međudjelovanjem njega i okoliša izražava se fenotip.[1][2]
Organizam nasljeđuje genotip kao kartu koju nosi u svom genskom kodu. Mnogi organizmi su ista genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga, a česti je slučaj kad se recesivni gen nađe pored dominantnog.
Svi potomci neke jedinke imat će dominantno svojstvo. Recesivno svojstvo iz genotipa često preskače generacije, jer je za njegov izražaj u fenotipu potrebna pojava genotipa još jednog recesivnog homozigota. [2]
Genotip jedinke koja je dominantnog fenotipa otkrivamo test-križanjem koje je otkrio Gregor Mendel.[2]
Vidi
- Genom
- Mendelovi zakoni
- Gensko programiranje
- Evolucijski algoritam
- Genotipiranje
- Endofenotip
- Entelehija
Izvori
- ↑ "genotip". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21639 Pristupljeno 12. veljače 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Pavlica, Mirjana. "2. Klasična genetika. Mendel i njegov rad". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl2.html Pristupljeno 12. veljače 2015.