Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Etta Bortolazzi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 33: Redak 33:


==Životopis==
==Životopis==
Etta Bortolazzi rođena je u [[Split]]u [[17. srpnja]] [[1926.]] Poslije završene škole realnog smjera u Splitu i Trgovačke akademije u Zagrebu, svoja prva kazališna iskustva stječe u vrijeme [[Drugi svjetski rat | Drugog svjetskog rata]], prvo kao članica [[Kazalište narodnog oslobođenja Dalmacije| Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije]], kojem se pridružuje u proljeće [[1943.]] te [[Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske|Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske]] pri "13. proleterskoj brigadi" <ref name="ZNACI">{{cite web|url=http://znaci.net/00003/656.pdf|title=PO DRUGI PUT ROĐENI, Mato Horvatić: Zapisi o Trinaestoj udarnoj narodnooslobodilačkoj proleterskoj brigadi "Rade Končara"|publisher=[[Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba]] |date= 1976. |accessdate=22.02.2021}}</ref>, a sudjeluje i kao član [[Centralna glumačka družina |Centralne glumačke družine]] na prvom [[Kongres kulturnih radnika Hrvatske|Kongresu kulturnih radnika Hrvatske]] u [[Topusko|Topuskom]] (25.-27. lipnja [[1944.]]) zajedno s kolegama [[Sven Lasta|Svenom Lastom]], [[Šime Šimatović|Šimom Šimatovićem]], [[Irena Kolesar|Irenom Kolesar]], [[Mladen Šerment|Mladenom Šermentom]], [[Mira Župan|Mirom Župan]] i drugima.  Nakon rata, [[1948.]] godine, završava  [[Zemaljska glumačka škola|Zemaljsku glumačku školu]] u Zagrebu te upotpunjava svoju glumačku naobrazbu na beogradskoj Akademiji za kazalište film i televiziju. Od 1950. godine bila je članicom mnogih teatara diljem bivše Jugoslavije ([[Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom |Narodnog pozorišta]] u Cetinju, [[Srpsko narodno pozorište|Srpskoga narodnog pozorišta]] u Novom Sadu, [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Narodnog pozorišta]] u Subotici), a 1955. godine dolazi u Zagreb, gdje je do 1958. godine bila članicom [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Zagrebačkog dramskog kazališta]]. Ipak najveći dio svog radnog glumačkog vijeka provela je u [[Zagreb]]u, glumeći brojne karakterne uloge u matičnom kazalištu, [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu | Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1958.-1993.). Glumica izrazite karakterne fizonomije uspijevala je i od najmanjih uloga napraviti vrijedne minijature koje je publika prepoznavala i pozdravljala (npr. uloga lude pijanistice u [[Kiklop|Kiklopu]], [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] i u režiji [[Kosta Spaić|Koste Spaića]]; uloga Aâse u  [[Peer Gynt | Peeru Gyntu]] [[Henrik Ibsen|H. Ibsena]] koju je režirao slavni rumunjski redatelj [[Horea Popesku]]), a kritika i struka nagrađivala. S jednakom je žarom, predanošću i energijom kreirala brojne uloge i u ostalim kazališnim sredinama u kojima je gostovala (u [[Teatar &TD|Teatru &TD]], [[Zagrebačko kazalište mladih| Zagrebačkom kazalištu mladih]], splitskom [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu |HNK]]) kao i u drugim medijima - televizijskim dramama, serijama, radiodramama te na [[film]]u.<ref name="LZMK">{{cite web|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2488 |title=Bortolazzi, Etta |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslava Krleže]] |date= 1979. |accessdate=17.02.2021}}</ref>
Etta Bortolazzi rođena je u [[Split]]u [[17. srpnja]] [[1926.]] Poslije završene škole realnog smjera u Splitu i Trgovačke akademije u Zagrebu, svoja prva kazališna iskustva stječe u vrijeme [[Drugi svjetski rat | Drugog svjetskog rata]], prvo kao članica [[Kazalište narodnog oslobođenja Dalmacije| Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije]], kojem se pridružuje u proljeće [[1943.]] te [[Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske|Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske]] pri "13. proleterskoj brigadi" <ref name="ZNACI">{{Citiranje weba|url=http://znaci.net/00003/656.pdf|title=PO DRUGI PUT ROĐENI, Mato Horvatić: Zapisi o Trinaestoj udarnoj narodnooslobodilačkoj proleterskoj brigadi "Rade Končara"|publisher=[[Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba]] |date= 1976. |accessdate=22.02.2021}}</ref>, a sudjeluje i kao član [[Centralna glumačka družina |Centralne glumačke družine]] na prvom [[Kongres kulturnih radnika Hrvatske|Kongresu kulturnih radnika Hrvatske]] u [[Topusko|Topuskom]] (25.-27. lipnja [[1944.]]) zajedno s kolegama [[Sven Lasta|Svenom Lastom]], [[Šime Šimatović|Šimom Šimatovićem]], [[Irena Kolesar|Irenom Kolesar]], [[Mladen Šerment|Mladenom Šermentom]], [[Mira Župan|Mirom Župan]] i drugima.  Nakon rata, [[1948.]] godine, završava  [[Zemaljska glumačka škola|Zemaljsku glumačku školu]] u Zagrebu te upotpunjava svoju glumačku naobrazbu na beogradskoj Akademiji za kazalište film i televiziju. Od 1950. godine bila je članicom mnogih teatara diljem bivše Jugoslavije ([[Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom |Narodnog pozorišta]] u Cetinju, [[Srpsko narodno pozorište|Srpskoga narodnog pozorišta]] u Novom Sadu, [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Narodnog pozorišta]] u Subotici), a 1955. godine dolazi u Zagreb, gdje je do 1958. godine bila članicom [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Zagrebačkog dramskog kazališta]]. Ipak najveći dio svog radnog glumačkog vijeka provela je u [[Zagreb]]u, glumeći brojne karakterne uloge u matičnom kazalištu, [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu | Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1958.-1993.). Glumica izrazite karakterne fizonomije uspijevala je i od najmanjih uloga napraviti vrijedne minijature koje je publika prepoznavala i pozdravljala (npr. uloga lude pijanistice u [[Kiklop|Kiklopu]], [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] i u režiji [[Kosta Spaić|Koste Spaića]]; uloga Aâse u  [[Peer Gynt | Peeru Gyntu]] [[Henrik Ibsen|H. Ibsena]] koju je režirao slavni rumunjski redatelj [[Horea Popesku]]), a kritika i struka nagrađivala. S jednakom je žarom, predanošću i energijom kreirala brojne uloge i u ostalim kazališnim sredinama u kojima je gostovala (u [[Teatar &TD|Teatru &TD]], [[Zagrebačko kazalište mladih| Zagrebačkom kazalištu mladih]], splitskom [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu |HNK]]) kao i u drugim medijima - televizijskim dramama, serijama, radiodramama te na [[film]]u.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2488 |title=Bortolazzi, Etta |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslava Krleže]] |date= 1979. |accessdate=17.02.2021}}</ref>


== Popis uloga ==
== Popis uloga ==
Redak 84: Redak 84:
* Maša,  [[Pero Budak]], "[[Mećava]]" ([[1952.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska| Borivoja Hanuske]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]
* Maša,  [[Pero Budak]], "[[Mećava]]" ([[1952.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska| Borivoja Hanuske]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]
* Đove,  [[Marin Držić]], " [[Mande]]" ([[1952.]]); u režiji [[Aleksandar Ognjanović| Aleksandra Ognjanovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]
* Đove,  [[Marin Držić]], " [[Mande]]" ([[1952.]]); u režiji [[Aleksandar Ognjanović| Aleksandra Ognjanovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]
* Olga Stanić,  [[Mihajlo Vasiljević]], "[[Ka novim obalama]]" ([[1953.]]); u režiji [[Jovan Konjović  | Jovana Konjovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]] <ref name="ESNP">{{cite web|url=https://www.snp.org.rs/enciklopedija/?p=1473 |title=BORTOLAZZI, Etta |publisher=[[Enciklopedija srpskog narodnog pozorišta]] |date= 2009. |accessdate=17.02.2021}}</ref>
* Olga Stanić,  [[Mihajlo Vasiljević]], "[[Ka novim obalama]]" ([[1953.]]); u režiji [[Jovan Konjović  | Jovana Konjovića]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]] <ref name="ESNP">{{Citiranje weba|url=https://www.snp.org.rs/enciklopedija/?p=1473 |title=BORTOLAZZI, Etta |publisher=[[Enciklopedija srpskog narodnog pozorišta]] |date= 2009. |accessdate=17.02.2021}}</ref>
* Fružina,  [[Lajoš Zilahy]], "[[Muzički Pajaci]]" ([[1953.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska | Borivoja Hanuske]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]
* Fružina,  [[Lajoš Zilahy]], "[[Muzički Pajaci]]" ([[1953.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska | Borivoja Hanuske]], [[Srpsko narodno pozorište]], [[Novi Sad]]
* Desdemona, [[William Shakespeare]], "[[Otelo]]" ([[1954.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska | Borivoja Hanuske]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici]]
* Desdemona, [[William Shakespeare]], "[[Otelo]]" ([[1954.]]); u režiji [[Borivoj Hanuska | Borivoja Hanuske]], [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici]]

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 05:56

Etta Bortolazzi
Rodno ime Etta Bortolazzi
Rođenje 17. srpnja 1926. (Split, Hrvatska)
Smrt 1. prosinca 2000. (Zagreb, Hrvatska)
Zanimanje kazališna, TV, radijska i filmska glumica
Suprug Ivo Knapić

Etta Bortolazzi (Split, 17. srpnja 1926. - Zagreb, 1. prosinca 2000.) je hrvatska i jugoslavenska kazališna, radijska, TV i filmska glumica.

Životopis

Etta Bortolazzi rođena je u Splitu 17. srpnja 1926. Poslije završene škole realnog smjera u Splitu i Trgovačke akademije u Zagrebu, svoja prva kazališna iskustva stječe u vrijeme Drugog svjetskog rata, prvo kao članica Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije, kojem se pridružuje u proljeće 1943. te Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske pri "13. proleterskoj brigadi" [1], a sudjeluje i kao član Centralne glumačke družine na prvom Kongresu kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom (25.-27. lipnja 1944.) zajedno s kolegama Svenom Lastom, Šimom Šimatovićem, Irenom Kolesar, Mladenom Šermentom, Mirom Župan i drugima. Nakon rata, 1948. godine, završava Zemaljsku glumačku školu u Zagrebu te upotpunjava svoju glumačku naobrazbu na beogradskoj Akademiji za kazalište film i televiziju. Od 1950. godine bila je članicom mnogih teatara diljem bivše Jugoslavije (Narodnog pozorišta u Cetinju, Srpskoga narodnog pozorišta u Novom Sadu, Narodnog pozorišta u Subotici), a 1955. godine dolazi u Zagreb, gdje je do 1958. godine bila članicom Zagrebačkog dramskog kazališta. Ipak najveći dio svog radnog glumačkog vijeka provela je u Zagrebu, glumeći brojne karakterne uloge u matičnom kazalištu, Hrvatskom narodnom kazalištu (1958.-1993.). Glumica izrazite karakterne fizonomije uspijevala je i od najmanjih uloga napraviti vrijedne minijature koje je publika prepoznavala i pozdravljala (npr. uloga lude pijanistice u Kiklopu, Ranka Marinkovića i u režiji Koste Spaića; uloga Aâse u Peeru Gyntu H. Ibsena koju je režirao slavni rumunjski redatelj Horea Popesku), a kritika i struka nagrađivala. S jednakom je žarom, predanošću i energijom kreirala brojne uloge i u ostalim kazališnim sredinama u kojima je gostovala (u Teatru &TD, Zagrebačkom kazalištu mladih, splitskom HNK) kao i u drugim medijima - televizijskim dramama, serijama, radiodramama te na filmu.[2]

Popis uloga

Televizijske uloge

Filmske uloge

Važnije kazališne uloge

Izvori

Vanjske poveznice