Carevinsko vijeće: razlika između inačica

Inačica od 16. studeni 2021. u 06:32

Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom. Sastojao se od Gospodskog doma (Herrenhaus) i Zastupničkog doma (Abgeordnetenhaus).

Prvotno je savjetodavno tijelo austrijske krune uspostavljeno ustavom 1849. Značenje parlamenta (uglavnom savjetodavnog obilježja) stječe Veljačkim patentom 1861. Carevinsko vijeće činili su Gornji ili Velikaški (Herrenhaus) i Donji ili Zastupnički dom (Abgeordnetenhaus). Iste godine osnovano je i zasebno Carevinsko vijeće za austrijske krunske zemlje. Od 1867. do 1918. Carevinsko vijeće je zajednički dvodomni parlament cijeloga austrijskoga dijela države (Cislajtanija). U njegovu radu sudjelovali su i zastupnici iz austrijskih krunskih zemalja Istre i Dalmacije.

Carevinsko je vijeće uspostavljeno Veljačkim patentom. Izbori su vršeni preko sustava kurija.^[1] Po ovom se je sustavu biralo 343 zastupnika u krunskim zemljama. Sabori krunskih zemalja birali su zastupnike iz četiri kurije, koje su predstavljale društvene slojeve: zemljoposjednička, kurija gradova, trgovinske komore i sela. Svaka kurija je potom birala određeni broj zastupnika u sabore, koji su potom birali zastupnike za Carevinsko vijeće.^[1] Za biti dijelom gradske kurije i seoske kurije, birač je smio biti osoba koja je godišnje plaćala najmanje deset guldena izravnog poreza (do 1882. 5 guldena). Ugarska je odbila ovaj sustav i s Listopadskom diplomom nikad nije poslala zastupnike u Vijeće. Veljački je patent suspendiran 1865. godine.

Izbori

Izvori

Opća i nacionalna enciklopedija

↑ ^1,0 ^1,1 Victor L. Tapié (1971). The Rise and Fall of the Habsburg Monarchy. New York: Praeger Publishers. str. 301. http://books.google.com/books?id=D4JL4YZtPs0C&q

[RFhp-1] 1,0 ^1,1 Victor L. Tapié (1971). The Rise and Fall of the Habsburg Monarchy. New York: Praeger Publishers. str. 301. http://books.google.com/books?id=D4JL4YZtPs0C&q

[1]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 Prvotno je savjetodavno tijelo austrijske krune uspostavljeno [[Ožujski ustav|ustavom]] 1849. Značenje parlamenta (uglavnom savjetodavnog obilježja) stječe [[Veljački patent|Veljačkim patentom]] 1861. Carevinsko vijeće činili su Gornji ili Velikaški (''Herrenhaus'') i Donji ili Zastupnički dom (''Abgeordnetenhaus''). Iste godine osnovano je i zasebno Carevinsko vijeće za [[austrijske krunske zemlje]]. Od 1867. do 1918. Carevinsko vijeće je zajednički dvodomni parlament cijeloga austrijskoga dijela države ([[Cislajtanija]]). U njegovu radu sudjelovali su i zastupnici iz austrijskih krunskih zemalja Istre i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]].
-Carevinsko je vijeće uspostavljeno [[Veljački patent|Veljačkim patentom]]. Izbori su vršeni preko sustava [[curiae|kurija]].<ref name="RFhp">{{cite book | url=http://books.google.com/books?id=D4JL4YZtPs0C&q | title=The Rise and Fall of the Habsburg Monarchy | publisher=Praeger Publishers | author=Victor L. Tapié | year=1971 | location=New York | pages=301}}</ref> Po ovom se je sustavu biralo 343 zastupnika u krunskim zemljama. Sabori krunskih zemalja birali su zastupnike iz četiri kurije, koje su predstavljale društvene slojeve: zemljoposjednička, kurija gradova, trgovinske komore i sela. Svaka kurija je potom birala određeni broj zastupnika u sabore, koji su potom birali zastupnike za Carevinsko vijeće.<ref name="RFhp"/>
+Carevinsko je vijeće uspostavljeno [[Veljački patent|Veljačkim patentom]]. Izbori su vršeni preko sustava [[curiae|kurija]].<ref name="RFhp">{{Citiranje knjige | url=http://books.google.com/books?id=D4JL4YZtPs0C&q | title=The Rise and Fall of the Habsburg Monarchy | publisher=Praeger Publishers | author=Victor L. Tapié | year=1971 | location=New York | pages=301}}</ref> Po ovom se je sustavu biralo 343 zastupnika u krunskim zemljama. Sabori krunskih zemalja birali su zastupnike iz četiri kurije, koje su predstavljale društvene slojeve: zemljoposjednička, kurija gradova, trgovinske komore i sela. Svaka kurija je potom birala određeni broj zastupnika u sabore, koji su potom birali zastupnike za Carevinsko vijeće.<ref name="RFhp"/>
 Za biti dijelom gradske kurije i seoske kurije, birač je smio biti osoba koja je godišnje plaćala najmanje deset [[gulden]]a izravnog poreza (do 1882. 5 guldena). Ugarska je odbila ovaj sustav i s [[Listopadska diploma|Listopadskom diplomom]] nikad nije poslala zastupnike u Vijeće. Veljački je patent suspendiran 1865. godine.