Razlika između inačica stranice »Atol das Rocas«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 18: Redak 18:
'''Atol das Rocas''' ([[portugalski|pt.]] za "Rocasov atol") je  [[atol]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], 260 km sjeveroistočno od [[Natal]]a na sjeveroistoku [[Brazil]]a ([[Države Brazila|brazilska savezna država]] [[Rio Grande do Norte]]) i 145 km zapadno od otočja [[Fernando de Noronha]]. Rocasov atol je [[vulkan]]skog podrijetla i [[koraljni greben]], te je iznimno važan kao hranilište i mrijestilište [[tuna]], [[morski psi|morskih pasa]] i drugih morskih životinja. Za [[oseka|oseke]] on se pretvara u prekrasan [[krajolik]] [[laguna]] i plimskih [[bazen]]a prepunih [[riba]]ma<ref>[http://whc.unesco.org/en/activities/13/ World Heritage Marine Programme] {{eng oznaka}} Preuzeto 18. veljače 2012.</ref>.
'''Atol das Rocas''' ([[portugalski|pt.]] za "Rocasov atol") je  [[atol]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], 260 km sjeveroistočno od [[Natal]]a na sjeveroistoku [[Brazil]]a ([[Države Brazila|brazilska savezna država]] [[Rio Grande do Norte]]) i 145 km zapadno od otočja [[Fernando de Noronha]]. Rocasov atol je [[vulkan]]skog podrijetla i [[koraljni greben]], te je iznimno važan kao hranilište i mrijestilište [[tuna]], [[morski psi|morskih pasa]] i drugih morskih životinja. Za [[oseka|oseke]] on se pretvara u prekrasan [[krajolik]] [[laguna]] i plimskih [[bazen]]a prepunih [[riba]]ma<ref>[http://whc.unesco.org/en/activities/13/ World Heritage Marine Programme] {{eng oznaka}} Preuzeto 18. veljače 2012.</ref>.


Rezervat Rocasovog atola, zajedno s rezervatom otočja [[Fernando de Noronha]], ukupne površine 422,7 m², čini više od 50% južnoatlantskih otočnih površina (koje čini sveukupno tek 10 otoka), te je presudan za održavanje [[bioraznolikost]]i cijelog južnog [[Atlantik]]a. Zbog toga su zajedno upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2001. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/143 |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=18. veljače 2012}}</ref>.
Rezervat Rocasovog atola, zajedno s rezervatom otočja [[Fernando de Noronha]], ukupne površine 422,7 m², čini više od 50% južnoatlantskih otočnih površina (koje čini sveukupno tek 10 otoka), te je presudan za održavanje [[bioraznolikost]]i cijelog južnog [[Atlantik]]a. Zbog toga su zajedno upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2001. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/143 |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=18. veljače 2012}}</ref>.
[[Datoteka:Atol das Rocas lighthouse.jpg|mini|lijevo|<center>Ruševine starog svjetionika na Rocasovom atolu]]
[[Datoteka:Atol das Rocas lighthouse.jpg|mini|lijevo|<center>Ruševine starog svjetionika na Rocasovom atolu]]
==Odlike==
==Odlike==

Inačica od 03:30, 16. studenoga 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Atol das Rocas (pt. za "Rocasov atol") je atol u Atlantskom oceanu, 260 km sjeveroistočno od Natala na sjeveroistoku Brazila (brazilska savezna država Rio Grande do Norte) i 145 km zapadno od otočja Fernando de Noronha. Rocasov atol je vulkanskog podrijetla i koraljni greben, te je iznimno važan kao hranilište i mrijestilište tuna, morskih pasa i drugih morskih životinja. Za oseke on se pretvara u prekrasan krajolik laguna i plimskih bazena prepunih ribama[1].

Rezervat Rocasovog atola, zajedno s rezervatom otočja Fernando de Noronha, ukupne površine 422,7 m², čini više od 50% južnoatlantskih otočnih površina (koje čini sveukupno tek 10 otoka), te je presudan za održavanje bioraznolikosti cijelog južnog Atlantika. Zbog toga su zajedno upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2001. godine[2].

Ruševine starog svjetionika na Rocasovom atolu

Odlike

Rocasov atol je dug 3,7 i širok 2,5 km, a njegova laguna je duboka od 1 do 6 m, te ima površinu od 7,5 km². Površina njegova dva otočića, južni manji Cemitério i veći sjeverozapadni sprud Farol (oblika izduženog S), imaju površinu od samo 360 m². Najviša točka je pješčana sipina visine 3-6 m (ovisno o plimi i oseki), dok je ostala površina otoka prekrivena zeljastim biljkama otpornima na sol, grmovima i pokojom palmom među kojima obitavaju rakovi, pauci, škorpioni, muhe, buhe, žohari i velik broj različitih vrsta ptica.

Koraljni prsten je gotovo zatvorni krug s 200 m širokim kanalom na sjevernoj strani i mnogo užim na južnoj strani. Ta oseke njegovi gotovo vertikalni zidovi, visine 1,5 m, se potpuno ukažu i spoje s pješčanim obalama otočića. Oko njega živi veliki broj morskih kornjača, morskih pasa i dupina, koji ga koriste kao mrijestilište i sklonište mlađi. U plićinama živi i veliki broj bentonskih organizama (koralji, spužve i alge)

Cijeli atol je rezervat divljine i biološki rezervat koji je tek povremeno mjesto znanstvenih istraživanja i njegova entomološka fauna je temeljito istražena i arhivirana[3].

Zahvaljujući svojoj zabačenosti atol je gotovo nedirnut ljudskim djelovanjem. Jedina građevina na otoku je svjetionik brazilske vojske iz 1960-ih koji se nalazi na kraju zaljeva Farol, u blizini ruševine starog svjetionika iz 1933. god.

Izvori

  1. World Heritage Marine Programme (engl.) Preuzeto 18. veljače 2012.
  2. "World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/news/143 Pristupljeno 18. veljače 2012 
  3. C.E. Almeida, V.V. Marchon-Silva , R. Ribeiro, A. Serpa-Filho, J.R. Almeida i J. Costa J., Entomological fauna from Reserva Biológica do Atol das Rocas, RN, Brazil: I. Morphospecies composition, Rev Bras Biol. 60. (2.), 2000., str. 291.-298.

Vajske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Por oznaka