Razlika između inačica stranice »Zgrada Predsjedništva BiH«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
== Opis == | == Opis == | ||
[[Datoteka:Sarajevo, Presidency (interior).jpg|250px|mini|lijevo|Unutrašnjost zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | [[Datoteka:Sarajevo, Presidency (interior).jpg|250px|mini|lijevo|Unutrašnjost zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | ||
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je izgrađena u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Projektirao ju je arhitekt [[Josip Vancaš]] nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu osigurao [[Benjamin Kallay]], ministar Zajedničkog ministarstva financija. Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.<ref name="Pašić">{{ | Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je izgrađena u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Projektirao ju je arhitekt [[Josip Vancaš]] nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu osigurao [[Benjamin Kallay]], ministar Zajedničkog ministarstva financija. Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.<ref name="Pašić">{{Citiranje weba |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref> | ||
Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine. U toku rata od 1992. do 1996. godine bila je zgrada Predsjedništva [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u listopadu 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Arhiva Bosne i Hercegovine, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine. | Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine. U toku rata od 1992. do 1996. godine bila je zgrada Predsjedništva [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u listopadu 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Arhiva Bosne i Hercegovine, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine. | ||
Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u Bosni i Hercegovini koji je nastao po uzoru na firentinske palače 15. stoljeća (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).<ref name="Kurto">{{ | Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u Bosni i Hercegovini koji je nastao po uzoru na firentinske palače 15. stoljeća (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).<ref name="Kurto">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima. | ||
Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije [[Rat u BiH|rata]] 1992-95. godine. | Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije [[Rat u BiH|rata]] 1992-95. godine. | ||
Trenutačna izmjena od 05:15, 15. studenoga 2021.
| Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine |
|
.jpg) |
|
| Podignuta: | 1886. |
| Informacije | |
| Lokacija: Sarajevo | |
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je službena rezidencija Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 1996. godine, a nalazi se u Sarajevu na adresi Maršala Tita 16. Zgrada je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2009. godine.
Opis
.jpg)
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je izgrađena u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu osigurao Benjamin Kallay, ministar Zajedničkog ministarstva financija. Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.[1]
Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište Drinske banovine. Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine. U toku rata od 1992. do 1996. godine bila je zgrada Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u listopadu 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Arhiva Bosne i Hercegovine, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine.
Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u Bosni i Hercegovini koji je nastao po uzoru na firentinske palače 15. stoljeća (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).[2] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.
Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.
Izvori
- ↑ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)". Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf Pristupljeno 10. 9. 2017
- ↑ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila Pristupljeno 9. 2. 2017