Oświęcim: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Oświęcim'''-->{{Naselje
<!--'''Oświęcim'''-->{{Infookvir naselje
| ime = Oświęcim
| ime = Oświęcim
| ime_genitiv = Oświęcima
| ime_genitiv = Oświęcima

Posljednja izmjena od 11. studeni 2021. u 00:11

Oświęcim
Stari trgovački trg
Stari trgovački trg
Stari trgovački trg
Zastava Oświęcima
Zastava
Grb Oświęcima
Grb
Koordinate: 50°03′N 19°14′E / 50.05°N 19.233°E / 50.05; 19.233
Država Poljska
Vojvodstvo Malopoljsko vojvodstvo
Status grada 1291.
Vlast
 - Gradonačelnik Janusz Chwierut
Površina
 - Ukupna 30,3 km²
Visina 230 m
Stanovništvo (2014.)
 - Grad 39.562[1]
 - Gustoća 1.306/km²
 - Područje utjecaja cc. 1,250,000
Poštanski broj 32–600, 32–601, 32–602, 32–603, 32–606, 32–610
Pozivni broj (+48) 033
Registarska oznaka KOS
Službena stranica www.um.oswiecim.pl
Zemljovid
Oświęcim na karti Poljska
Oświęcim
Oświęcim

Oświęcim (njemački: Auschwitz, češki: Osvětim, slovački Osvienčim, ruski: Освенцим, jidiš: Oshpitsin) je grad u južnoj Poljskoj u Malopoljskom vojvodstvu.

Zemljopis[uredi]

Oswiecim leži na raskrižju državne ceste 44 s 933 i nalazi se na sjevernom kraju ceste 948. Stari grad Oswiecim se nalazi istočno od rijeke Sołe. Željeznička postaja nalazi se preko rijeke, sjeverozapadno od grada, s glavnim muzejem u zapadnom dijelu grada. Državni muzej Auschwitz-Birkenau nalazi se u selu Brzezinka (njemački: Birkenau), zapadno od željezničkog kolodvora. Kemijska tvornica nalaze se istočno od grada.

Povijest[uredi]

Grad je najpoznatiji po logoru Auschwitz koji je postojao za vrijeme Drugog svjetskog rata. U listopadu 1939., Treće Carstvo je odmah pripojilo područje Gornje Šleske, koja je postala dio "drugog" Ruhr-a do 1944. [2] Godine 1940, Nacistička Njemačka koristiti prisilne radnike za izgradnju novih kuća u Auschwitzu za čuvare i osoblje logora.

Nakon Drugog svjetskog rata grad je pripojen Poljskoj, gradi se novo stambeno naselje, razvija se kemijska industrija, a kasnije se razvijaju uslužne djelatnosti i trgovina. Turizam temeljen na koncentracijskom logoru važan je izvor prihoda za gradska poduzeća.

Gradovi prijatelji[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]

Izvor[uredi]

  1. GUS, stanje iz 30.06.2014.[1]
  2. The Coming Phase. Flight Magazine. 23. rujan 1943.. http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1943/1943%20-%202314.html Pristupljeno 20. listopad 2010.. "This vast industrial area, which has been called by the Germans the "second Ruhr" (and which includes the Southern regions of Germany, the plateau of Bohemia, and Polish Silesia, hitherto more or less impervious to bomber attack), has been stripped of its geographic defenses."