Razlika između inačica stranice »Biskupija (Biskupija)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Biskupija (Biskupija)'''-->{{ | <!--'''Biskupija (Biskupija)'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Biskupija | |ime = Biskupija | ||
|regija = | |regija = | ||
Inačica od 12:15, 5. studenoga 2021.
| Biskupija | |
|---|---|
  Biskupija Biskupija na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Šibensko-kninska |
| Općina/Grad | Biskupija |
| Zemljopisne koordinate | 44°01′N 16°14′E / 44.01°N 16.24°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 406 |
 Biskupija Biskupija na zemljovidu Šibensko-kninske županije | |
Biskupija je selo na jugu Kosova polja središte Općine Biskupija, smještena 5 km južno od Knina.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 44° 0' 41" sjeverne zemljopisne širine i 16° 14' 14" istočne zemljopisne dužine.
Upravna organizacija
Sjedište je istoimene općine.
Stanovništvo
2011. je u Biskupiji živjelo 406 stanovnika.[1] Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata. Za balvan-revolucije i za samog Domovinskog rata, mjesni Hrvati su završili u progonstvu.
Danas u Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani - žive bez priključka na vodovodnu mrežu.[2]
Povijest i kultura
Selo je bilo središnjim mjesto vlasti, crkve i kulture u starohrvatskoj državi. U to vrijeme se ovo naselje zvalo Pet crkava na Kosovu. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina, u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja Zvonimira ubilo na skupštini sazvanoj "u petih crikvah u Kosovi", današnjem selu Biskupiji.[3] Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su Crkvina (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica. Poznato je po nalazima iz starohrvatskog doba. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.
U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, stolovao je biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka biskupije (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), 1040. sve do ukidanja biskupije 1493. . U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u 1050. godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.
Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. Meštrović je graditeljske izvedbe u spomen crkvi u Biskupiji izveo u suradnji s arhitektom Haroldom Bilinićem.[4] Ista djela su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali sa hrvatstvom. Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995..
Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom hodočašća u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik Tonći Tadić, predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park.[5] Uz crkvu sv. Marije je u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija (s urezanim kršćanskim križem na poklopcu) 821. godine pokopan i prvi imenom poznati hrvatski knez Borna.[6][7]
Izvori
- ↑ Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
- ↑ Slobodna Dalmacija Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.
- ↑ Ivan Mužić Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine)
- ↑ Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 54.
- ↑ Vjesnik Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005.
- ↑ Heritage Route Biskupija Crkvina (pristupljeno 1. veljače 2018.)
- ↑ Heritage Route Knez Borna (pristupljeno 1. veljače 2018.)
Literatura
Vanjske poveznice
- Biskupija na fallingrain.com
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Starohrv. spomenička baština od 7. do 12. stoljeća
- Svetište Gospe od Biskupije
- Razgovor s dr. Dušanom Dujom Jelovinom
- Vjesnik Hrvatska je ponovno slobodna i međunarodno priznata, ali i bolesna od stalnih starih podvala, 19. rujna 2003.
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Ljubomir Škrinjar, Hrvatska svjetla i tame Selo Biskupija kod Knina - zatiranje hrvatskog identiteta
| |||||
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |