Razlika između inačica stranice »Drjenolike«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 24: Redak 24:


Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, [[drvo]] je tvrdo i koristi se u [[tokarstvo|tokarstvu]]. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]], a u Hrvatskoj su najčešći [[tvrdi drijen]] ili [[crveni drijen]] ([[Cornus mas]]) i [[sviba]] ili [[svibovina]] ([[Cornus sanguinea]]) sa podvrstom [[Cornus sanguinea subsp. hungarica|C. s. subsp. hungarica]], i [[bijeli drijen]] ili [[bijeli svib]] (''[[Cornus alba]]'').  
Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, [[drvo]] je tvrdo i koristi se u [[tokarstvo|tokarstvu]]. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]], a u Hrvatskoj su najčešći [[tvrdi drijen]] ili [[crveni drijen]] ([[Cornus mas]]) i [[sviba]] ili [[svibovina]] ([[Cornus sanguinea]]) sa podvrstom [[Cornus sanguinea subsp. hungarica|C. s. subsp. hungarica]], i [[bijeli drijen]] ili [[bijeli svib]] (''[[Cornus alba]]'').  
{{commonscat|Cornales}}
 
{{wikispecies|Cornales}}
 


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 20:48, 1. studenoga 2021.

Drjenolike
Cornus alba
Cornus alba
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Cornales
Link

Drjenolike (lat. Cornales), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, Cornus (drijen) (četiri vrste rastu u Hrvatskoj), koje svoje ime daje i porodici drjenovki, nazivana i svibovine ili svibovače (Cornaceae). Ostale porodice su Curtisiaceae (jedini rod i vrsta kurtisija; Curtisia), Grubbiaceae (jedini rod Grubbia), Hydrangeaceae (3 vrste u Hrvatskoj), Hydrostachyaceae (rod Hydrostachys), Nyssaceae (tupelovke) i Loasaceae.[1]

Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, drvo je tvrdo i koristi se u tokarstvu. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u istočnoj Aziji, a u Hrvatskoj su najčešći tvrdi drijen ili crveni drijen (Cornus mas) i sviba ili svibovina (Cornus sanguinea) sa podvrstom C. s. subsp. hungarica, i bijeli drijen ili bijeli svib (Cornus alba).


Izvori