Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Deseteronošci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 398: Redak 398:
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
{{commonscat|Decapoda}}
 
{{wikispecies|Decapoda}}
 


[[Kategorija:Deseteronošci| ]]
[[Kategorija:Deseteronošci| ]]
[[Kategorija:Viši rakovi]]
[[Kategorija:Viši rakovi]]

Inačica od 1. studeni 2021. u 18:52

Deseteronošci
Maja crispata
Maja crispata
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Malacostraca
Podrazred: Eumalacostraca
Nadred: Eucarida
Red: Decapoda
Podredovi
Dendrobranchiata Bate, 1888

Macrura Reptantia Bouvier, 1917
Pleocyemata Burkenroad, 1963

Lucifer hanseni.
Schizophrys aspera.
Stenopus spinosus.
Callichirus major.

Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.

Podjela Decapoda

Ernst Haeckel: Deseteronošci

Ordo Decapoda Latreille, 1802

Jadranske vrste decapoda

U Jadranu obitavaju brojne vrste koje pripadaju velikom broju porodica a najpoznatije su kozice (nekoliko porodica) i jastozi.

Jastozi ili Palinuridae u jadranu imaju predstavnika jastoga, najcnjenjenijeg u toj porodici, znanstveno nazvan Palinurus elephas

Rakove pucavce (Alpheidae) koji pripadaju nadporodici Alpheoidea karakteriziraju asimetrična kliješta, a pretpostavlja se da kmuniciraju pomoću pucketnja. Jadranu od njih živi mali pucavac (A. dentipes), pucavac crveni (Alpheus glaber), pucavac (Synalpheus gambarelloides), Veliki pucavac (Alpheus macrocheles), sićušni pucavac (Athanas nitescens) i pucavac škrgaš (Automate branchialis).

Rakovi Calappidae ili Crvenopjege rakovice pripadaju nadporodici Calappoidea, a u Jadranu živi Crvenopjegava rakovica Calappa granulata koja se često ulovi u mrežu stajačicu

Porodica mede Callianassidae nekada je pripisivana vlastitoj nadporodici. To su manji račići koji žive zakopani u mulju. lični su karlićima, ali su m luijreva kliješta glomaznija. Glavna vrsta je medo Callianassa tyrrhena, a i u Jadranu još žive Bijeli medo (Callianassa candida), Podzemni medo (Callianassa subterranea), Režnjasti medo (Calliax lobata) i Nazubčani medo (Callianassa denticulata) Rakovi kopači (Atelecyclidae) žive na večim dubinama, žive po rupama i nisu toliko poznati. Porodica pripada ndporodici Cancroidea. U Jadranu žive vrste Okrugli kopač (Atelecyclus rotundatus) i Dlakavi kopač (Atelecyclus undecimdentatus)

Rakovi samci Diogenidae u Jadranu imaju pet predstavnika: kućar, rak samac, moruzgvin samac, diogenov samac i okati rak samac.

Dorippidae ili kratkorepci zadnjim nogama nose predmete sa dna a drže ih poviše oklopa. U Jadranu žive rak nosač Rak nosač (Ethusa mascarone) i Medorippe lanata ili Vuneni kratkorepac.

Dromiidae ili kosmači u Jadranu imaju predstavnika Dromia personata, lokalno nazivan kosmač

Rak žbirac Eriphia verrucosa pripada porodici Eriphiidae, a odlikuje se snažnim kliještima

Rakovi Strigljači (Galatheidae) imaju 9 predstavnika u jadranu a odlikuju se dugim kliještima. Jedan od njih poznat je u narodu kao smrt ili hrapavi hlapić a naraste do 12 cm.

Šuše ili Grapsidae u Jadranu zastupaju rodovi Planes i Pachygrapsus svaka sa jednom vrstom. Rakovi koje poznajemo kao Svijetložućkasta šuša, Šuša biserčica i Šarena šuša ne pripadaju porodici šuša nego porodici Varunidae. U prave šuše pripadaju samo Šuša (Pachygrapsus marmoratus) i [[Pelagična šuša]] (Planes minutus), ali svi oni žive uz hridovitu obalu gdje se često mogu vidjeti i pripadaju nadporodici Grapsoidea.

Laomediidae ili noćna krugala u Jadranu imaju predstavnika Noćno krugalo Jaxea nocturna. Druga vrsta roda Jaxea je Jaxea novaezealandiae koja je opisana tek 1966. a živ uz Novi Zeland.

Porodica Leucosiidae ili ebalie su sitnije vrste koje se danju zakapaju u mulj i pijesak, a noću se izlaze hraniti. U Jadranu živi 7 vrsta

Porodica škampa (Nephropidae) ima dva predstavnika Homarus gammarus (Hlap) i Nephrops norvegicus (Škamp)

Samotnjaci ili Paguridae za razliku od rakova samaca njihova desna kliješta su snažnija i izražajnija. U Jadranu živi višre vrsta kao Dlakavi rak pustinjak, Strašljivi samotanac, Kratkonogi samotanac, Čekinjasti rak pustinjak i drugi.

Parthenopidae ili šestila imaju u sramjeru sa tijelom glomazna kliješta. U Jadranu žive Šestilo, Malo šestilo, Dugoklješto šestilo i Ružićasto malo šestilo.

Runjavci ili Pilumnidae su maleni obalni račići obrasli dlačicama. U jadranu žive Strigljača, Runjavac, Runjavi kliještavac i Strigljačica.

Čuvarkuće ili Pinnotheridae žive u dagnjama, periskama i kamenicama. U vrijeme parenja napuštaju domaćina. Čuvarkuća i Mala čuvarkuća žive u Jadranu.

Porodici sitrovi ili Pirimelidae pripadaju maleni obalni račići sa bodljikavim izraslinama sprijeda na oklopu. U Jadranu žive Šareni zubac i sitar.

Rakovi veslači ili Portunidae imaju spljoštene zadnje noge kojima se ukopavaju u pijesak. U Jadranu ih živi više vrsta: Rak od koće, Graktavac, Kopljanik, Dugonogi veslač, Plavi rak i drugi.

Porodica Upogebiidae ili Karlići nalik su kozicama, a ribari je koriste kao mamac a poznaju ih pod imenima gambor i medo. Tri vrste žive u Jadranu: karlić, Bjelkasti karlić i zvjezdasti karlić. Žive po kanalima koje iskapaju u pijesku i mulju.

Magaretari ili Xanthidae imaju gladak oklop, i gotoovo svi imaju crna kliješta. Obitavaju po čitavom jadranu. Vrste: magaretar, napolitanski magaretar, riđoglavi magaretar, grbasti magaretar, račić i račić magaretar.

Porodice zezavaca

Porodica grimizni zezavci (Calocarididae) kojs obuhvaća 7 vrsta u Jadranu ima predstavnika Calocaris macandeae ili grimizni zezavac. Živi u mulju na većim dubinama.

Porodica Scyllaridae ili zezavci su veliki rakovi bez kliještiju. tri vrste žive u jadranu: baba, Zezavac i Patuljasti zezavac. Majidae ili rakovice imaju duge noge, grane se najviše algama, a i često su obrasle algama koje same na sebe stavljaju. U jadranu ih živi mnogo vrsta kao Mjesečeva rakovica, Travnata rakovica, Obrasla kosteljašica, Grancigula, Bodljikava sablasna rakovica i druge.

Porodice kozica

Pjeskorovke ili Crangonidae dobile su ime po tome što se ukopavaju u pijesak i mulj. U Jadranu ih živi više vrsta, muđu kojima i pjeskorovka Crangon crangon. Pripadaju nadporodici Crangonoidea. Porodica Crvene kozice (Aristeidae) pripada nadporodici Penaeoidea i najvažniji su kočarski ulov u Europi i Sredozemlju. U Jadranu žive vrste Crvena kozica (Aristeomorpha foliacea) i Svijetlocrvenarvena kozica (A. antennatus)

Kozice čistaći Hippolytidae dobivaju ime po tome što se hrane parazitima sa drugih morskih organizama. U Jadranu ih ima 8 vrsta.

Palaemonidae su u hrvatskom jeziku poznate kao male kozice, i njih ima višre vrsta u Jadranu: Sićušna koraljna kozica, Kozica čistač, Žutopjega kozica, Spužvar pucavac i druge

Porodica Pandalidae ili dubinske mekušice (dubokomorske mekušice) su izgledom tipične kozice na srednjim i velikim dubinama. Šest vrsta živi u Jadranu: zlatna kozica, hitroplovka, sićušna prugasta kozica, zelena kozica, kratkorepa crvena kozica i kratkorepa kozica.

Penaeidae ili mekušice su svijetski komercijalno najvažnije kozice, uzgajaju ih i na farmama. U jadranu žive Velika kozica i Dubinska kozica.

Pelagičke svjetlosne kozice ili Luciferidae žive bez doticaja sa morskim dnom. U Jadranu živi jedna od 7 priznatih vrsta.

Batipelagične kozice ili Sergestidae su dubokomorske kozice koje preko dana žive pri dnu a noću se dižu prema gornjim slojevima mora. U Jadranu žive Člankovita batipelagična kozica, Živahna batipelagična kozica, Snažna batipelagična kozica i Roščićava batipelagična kozica.

Processidae ili noćne kozice žive u plitkom moru među morskim travama. Seadam vrsta žini u Jadranu Oštrokljunka, Krupna kozica, Snažna kozica, Mirna sićušna kozica, Nouvelijeva kozica, Žljebasta kozica i Zlatoglava kozica.

Solenoceridae su poznate i kao Kozice iz mulja. U Jadranu živi samo kozica iz mulja (Solenocera membranacea)[1]

Izvori