| Jastog | |
|---|---|
 Jastog | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi[1] | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Crustacea |
| Razred: | Malacostraca |
| Red: | Decapoda |
| Porodica: | Palinuridae |
| Rod: | Palinurus |
| Vrsta: | P. elephas |
| Dvojno ime | |
| Palinurus elephas Fabricius, 1787. | |
| Sinonimi | |
| Astacus elephas | |
Jastog (latinski: Palinurus elephas) je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae). U Hrvatskoj ga još nazivaju prug. [2]
Opis
Jastog može narasti do dužine od oko 60 cm i težine oko 5 kg. Duguljast je a pri glavi ima velika šarena ticala kojima prikuplja informacije o okolišu. Tamno crvenkastih je boja, oklopljen čvrstim i bodljikavim oklopom. Oklop završava repom lepezastog oblika. Nema toliko velika kliješta poput hlapa. Kliješta su mu sitna a služe mu za prikupljanje hrane.
Rasprostranjenost
Jastog obitava u istočnom dijelu Atlantika, od južne Norveške, uz zapadnu obalu Irske, zapadnu i južnu obalu Britanskih otoka, na jug do Azorskih otoka i obala Maroka, te u Sredozemnom i Egejskom moru[3].
Rasprostranjen je po cijelom obalnom dijelu Jadrana, a najviše na dijelu gdje je more bistrije, slanije i dublje.
Način života i ishrana
Danju se jastog skriva u kamenitim procjepima na dubini od 5 do 150 m, a u vrijeme noćne mjesečine izlazi u potrazi za hranom. Hrani se algama, morskim crvima, drugim vrstama rakova pa čak i strvinama.
Oklop jastoga se ne može širiti pa se zbog toga presvlače u određenim periodima kako bi mogli nesmetano rasti. Kad oklop postane previše mekan, jastog izbjegava hranjenje i povlači se u rupe u kojima je van domašaja predatora.
Najveći neprijatelji jastoga su hobotnice te velike predatorske ribe poput kostoroga.
Razmnožavanje
Jastozi se pare kada i mužjaku i ženki potpuno otvrdne oklop. Spolnu zrelost dostižu između četvrte i pete godine života. Ženke su u pravilu veće od mužjaka. Mrijeste se tijekom zimskih mjeseci. Broj jajašaca koje će proizvesti ovisi prvenstveno o veličini jastoga a potom i o temperaturi okoliša. Vrijeme inkubacije jajašaca koja se cijelo vrijeme nalaze na tijelu ženke traje od 3 do 9 mjeseci nakon čega se mladunci izvaljuju nekoliko dana. Ličinka jastoga ima 10 različitih stadija života. Kao ličinka živi oko pola godine, a posljednji stadij razvoja je poprimanje oblika odraslog raka [4].
Gospodarska vrijednost
Meso jastoga se smatra jednom od najvećih morskih delikatesa. Bijelo je i vrlo ukusno, bogato bjelančevinama i ugljikohidratima. Zbog toga se jastog smatra gospodarski najvažnijom i najčešće lovljenom vrstom rakova. Love se raznim vrstama ribolovnih alata poput vrša, mrežama stajačicama, povlačnim mrežama, harpunima ili ostima a ponajviše mrežama jastogarama[5].
Izvori
- ↑ Raquel Goñi (26. rujna 2013.). IUCN Red List of Threatened Species: Common Spiny Lobster. https://www.iucnredlist.org/en Pristupljeno 8. svibnja 2020.
- ↑ Hrvatski obiteljski leksikon.
- ↑ Hrvatska fauna - Rakovi - Jastog
- ↑ Development of Palinurus vulgaris (en. PDF)
- ↑ Pravilnik o obavljanju ribolova mrežama (PDF)