Datulja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 48: Redak 48:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{wikispecies|Phoenix dactylifera}}
 
{{commonscat|Phoenix dactylifera}}
 


[[Kategorija:Datula]]
[[Kategorija:Datula]]

Inačica od 1. studeni 2021. u 18:37

Datulja
Datuljina palma, Maroko
Datuljina palma, Maroko
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Arecales
Porodica: Arecaceae
Rod: Phoenix
Vrsta: P. dactylifera
Dvojno ime
Phoenix dactylifera
L.

Datulja (lat. Phoenix dactilyfera) je jedina vrsta roda Phoenix čiji plodovi imaju komercijalnu upotrebu. Zbog svojih jestivih plodova - datulja koji izgledom i okusom podsjećaju na voće mnogo se, često na velikim plantažama, uzgaja u bliskoistočnim zemljama i naročito u sjevernoj Africi. Jedina plantaža datulja Europi nalazi se kod španjolskog grada Elche, a ova palma je također uvezena u Ameriku te se i u južnoj Kaliforniji nalaze plantaže ove vrste.

Ova palma srodna je Phoenix canariensisu i dobro trpi niske temperature, ali je na našoj obali slabo raširena. Podnosi u suhoj klimi temperature do -10 °C, a po nekim izvorima čak i -15 °C. U Hrvatskoj se u nešto značajnijim količinama nalazi u Splitu i okolici te na Hvaru. Na talijanskoj je obali ova palma jedna od najraširenijih.

Porijeklo

Smatra se da ova vrsta potječe iz sjeverne Afrike te je poznata u stotinjak formi i kultivara. Do danas se raširila u svim suptropskim predjelima, prvenstveno iz komercijalnih razloga. Također se uzgaja i u tropskim krajevima, ali tamo plodovi ne sazrijevaju dobro zbog visoke vlažnosti.

Stablo joj je uže nego kod Phoenix canariensisa, svake godine stvara bočne izdanke pri osnovi debla, ali i na deblu koji je usporavaju u rastu. Ti se izdanci obično skidaju zbog razmnožavanja zakorjenjivanjem pa tako palma doseže svoju punu visinu od 20-30 m. Na deblu ima izražene pravilne usjeke u obliku vodoravnih paralelograma. Ostatci peteljki su pri vrhu pretvoreni u bodlje koje se nalaze i na bazi samih peteljki. Krošnja joj je rjeđa s listovima dugim 5-6 m, zelenoplave ili zelenosive boje. Lisni segmenti su poredani u obliku slova V.

Plodovi sadrže mnogo šećera i vrlo su važni u prehrani mjesnog stanovništva. Ponegdje se može pročitati da je ova vrsta otpornija od Phoenix canariensisa što treba uzeti s rezervom jer se njena otpornost očituje u uvjetima vrlo suhe klime. Postoji i inačica Phoenix atlantica koju u zadnje vrijeme izdvajaju kao posebnu vrstu jer se vjeruje da je prirodni hibrid Phoenix dactylifere i Phoenix reclinate (senegalske datulje). Ova vrsta raste na Zelenortskim otocima i na planini Atlas u Maroku te je ova druga inačica otpornija.

Zdravstvene prednosti

Datulje imaju niz zdravstvenih pogodnosti za koje ljudi uopće ne znaju. Snižavaju krvni tlak, sprječavaju srčani udar i snižavaju visoki kolesterol.

Samo jedna datulja dnevno može sačuvati zdravlje očiju tijekom cijelog života.

Evo još 8 razloga zašto su datulje dobre za zdravlje:

  • Obiluju željezom.
  • Sprječavaju proljev, umiruju crijeva i potiču redovitu probavu.
  • Datulje sprječavaju zatvor.
  • Pomažu u mršavljenju. Niskokalorične su namirnice, a obiluju vlaknima i drugim hranjivim tvarima.
  • Reguliraju kolesterol.
  • Potiču zdravlje srca.
  • Snižavaju visoki krvni tlak.
  • Pomažu pri sprječavaju srčanog i moždanog udara.[1]

Izvori

Vanjske poveznice