Razlika između inačica stranice »Ivan Franjo Jukić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (infookvir književnik) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ivan Franjo Jukić'''-->{{ | <!--'''Ivan Franjo Jukić'''-->{{Infookvir književnik | ||
| Ime = Ivan Franjo Jukić | | Ime = Ivan Franjo Jukić | ||
| boja = #B0C4DE | | boja = #B0C4DE | ||
Trenutačna izmjena od 04:55, 15. travnja 2022.
| Ivan Franjo Jukić | |
|---|---|
 Ivan Franjo Jukić | |
| Puno ime | Ivan Franjo Jukić |
| Pseudonim | Slavoljub Bošnjak, fra Filip Kunić |
| Rođenje | 8. srpnja 1818. Banja Luka |
| Smrt | 20. svibnja 1857. Beč |
| Zanimanje | svećenik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | poezija, putopis |
| Portal o životopisima | |
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)[1] bio je hrvatski[2][3] franjevac, prosvjetitelj, pjesnik, publicist, putopisac, jezikoslovac, hrvatski preporoditelj, književnik, kulturni, znanstveni i politički djelatnik.
Životopis
Elementarnu pismenost i znanje osnova latinskoga jezika stekao je kod mjesnog župnika, fra Franje Sitnića. Niže razrede gimnazije završio je u franjevačkom samostanu u Fojnici, filozofiju je studirao u Zagrebu, a teologiju u mađarskom Veszprému i Dubrovniku. Tijekom studija se politički angažirao. Oduševio se idejama ilirskoga pokreta pa se zauzimao za kulturno podizanje Bosne, potičući otvaranje tiskara, knjižnica, kulturnih društava, narodnih čitaonica i muzeja. Pokazivao je sklonost za prosvjetiteljske ciljeve s naglaskom na reformu jezika, pravopisa (bio je pristašom Gajeva pravopisa) i utemeljenje škola. Bavio se tekstologijom i rukopisima starih hrvatskih pisaca. Pokrenuo je, uređivao i ispisivao prvi bosanskohercegovački časopis "Bosanski prijatelj". Prikupljao je narodne pjesme koje je s Grgom Martićem, a pod pseudonimom fra Filip Kunić, objavio u Osijeku. Općenito, mora se naglasiti da je Jukićev rad neodvojivo vezan uz djelovanje fra Grge Martića.
Književni i znanstveni rad
U njegovom književnom radu, najvrjedniji su putopisi. Jukić je pisao i pjesme domoljubnog nadahnuća, sukladno njegovom vatrenom zanosu za ilirski preporod. Omer-paša Latas protjerao ga je zbog političkog angažmana (zbog teksta "Želje i molbe bosanskih krstjana") u Carigrad i trajno mu zabranio povratak u Bosnu, a o složenosti odnosa Jukić-Latas napisana su cijela poglavlja u literaturi. Naime, Jukić je Latasa vidio kao Slavena, čovjeka sklonog svom puku i kao spasitelja Bosne. Štoviše, Jukićeva pjesma "Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-paši", dovodi do toga da je Latas dao uhititi Jukića (1852.) i zatočiti u Carigrad, odakle ga je iz zatvora izvukao austrijski konzul, pjesnik Antun Mihanović. U njegovom znanstvenom radu primjećuje se karakteristična istraživačka opisnost, ali i kritičnost, neuobičajena za ono vrijeme (djelo "Zemljopis i poviestnica Bosne"). Pokopan je u skupnu siromašku grobnicu na groblju St. Marxer Friedhof u Beču. Pri preuređivanju susjedne skupne grobnice u kojoj je bio pokopan i Mozart, oznaka Jukićeva groba je zagubljena, pa su mu kao nadomjestak franjevci i bečki Hrvati postavili spomen-ploču u franjevačkom samostanu u Beču, na adresi Franziskanerplatz 4. Njegovo memoarsko djelo "Progonstvo iz Sarajeva u Carigrad" objavljeno je 1931. godine u Zagrebu. Njemu u čast franjevačka provincija Bosna Srebrena je 1971. pokrenula reviju koja nosi ime ovog franjevačkog velikana, Jukić.
Izabrana djela
Književna
- Život Isusa Krista (preveo Mihovil Čuić, 1848.)
- Slavodobitnica svietlomu gospodinu Omer-paši (1851.)
- Putovanja od Sarajeva do Carigrada, putopisi, 1852.
- Bogoljubni način (1855.)
- Narodne piesme bosanske i hercegovačke, prikupljene narodne pjesme (zajedno s fra Grgom Martićem), Osijek, 1858.
Znanstvena
- Početak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga (1848.)
- Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851 (pod imenom Slavoljub Bošnjak; posvećeno Ljudevitu Gaju)
Časopisi
- Bosanski prijatelj, I, II (časopis, 1850. - 1851.)
- Bosanski prijatelj, III (časopis, 1861.)
Izvori
- ↑ Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
- ↑ ISBN 953-60-36-29-0 Hrvatska Enciklopedija
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Jukić, Ivan Franjo (Frano), pristupljeno 27. prosinca 2014.
Literatura
- Darija Gabrić-Bagarić: Bosanski domoljub i hrvatski rodoljub, "Hrvatsko slovo", 3. kolovoza 2007., str. 22
- M. Lukenda: Ivan Franjo Jukić, franjevac iilirac - redovnik naroda i domovine, Zagreb 2000.
- M. Lukenda: Ivan Franjo Jukić, seine literarische und aufklärische Tätigkeit, Pergamena i Hrvatska katolička misija Beč, Zagreb 2007.
Vanjske poveznice
- Život i djelo Ivana Franje Jukića recenzija u "Fluminensii", časopisu za filološka istraživanja, br. 1-2/2000.
- Matica hrvatska - Književno i kulturno djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini od 13.-20. stoljeća