Krivaja (Bačka): razlika između inačica
podatci sa sr.wikipedije |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
| ime = Krivaja | | ime = Krivaja | ||
| slika = KrivajaK.jpg | | slika = KrivajaK.jpg | ||
| vslike = | | vslike = 250 | ||
| slika_opis = Krivaja kod [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]] | | slika_opis = Krivaja kod [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]] | ||
| Duljina = 109 | | Duljina = 109 | ||
| Nadmorska visina izvora = | | Nadmorska visina izvora = 107 | ||
| Nadmorska visina ušća = | | Nadmorska visina ušća = 79 | ||
| Minimalni istjek = | | Minimalni istjek = | ||
| Maksimalni istjek = | | Maksimalni istjek = | ||
| Prosječni istjek = | | Prosječni istjek = | ||
| Površina porječja = 956 | | Površina porječja = 956 | ||
| Izvor = [[Subotička pješčara]] kod [[Žednik]]a | | Izvor = [[Subotička pješčara]] kod [[Žednik]]a | ||
| Ušće = kod [[Sveti Tomo (grad)|Sv. Tome]] | | Ušće = kod [[Sveti Tomo (grad)|Sv. Tome]] i [[Turija (Sv. Tomo, Srbija)|Turije]] | ||
| Tip ušća = | | Tip ušća = | ||
| Pritoke = | | Pritoke = | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
}} | }} | ||
'''Krivaja''' (mađ. ''Bács-ér'') je rijeka u [[Bačka|Bačkoj]]. Često ju se zamijeni za rječicu [[Dolac (rijeka)|Dolac]] koji je nešto zapadnije. Krivaja je desni pritok [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]]. | '''Krivaja''' (mađ. ''Bács-ér'') je rijeka u [[Bačka|Bačkoj]]. Često ju se zamijeni za rječicu [[Dolac (rijeka)|Dolac]] koji je nešto zapadnije. Krivaja je desni pritok [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]]. | ||
== Općenito == | == Općenito == | ||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
Izvire kod [[Mala Bosna|Male Bosne]] i Metkovićeva kraja, na području [[Telečka (zaravan)|Telečke]], no točno lociranje je skoro nemoguće, što je čest problem kad se pokušava locirati izvore ravničarske vodotokove. Nekoliko potoka se sastaje na tom prostoru. Neki autori početak Krivaje uzimaju za mjesto sastajanja tih potoka jugozapadno od Žednika, od kojih je najduži potok Pavlovac. | Izvire kod [[Mala Bosna|Male Bosne]] i Metkovićeva kraja, na području [[Telečka (zaravan)|Telečke]], no točno lociranje je skoro nemoguće, što je čest problem kad se pokušava locirati izvore ravničarske vodotokove. Nekoliko potoka se sastaje na tom prostoru. Neki autori početak Krivaje uzimaju za mjesto sastajanja tih potoka jugozapadno od Žednika, od kojih je najduži potok Pavlovac. | ||
Obično se uzima da izvire na Pavlovačkoj pustari, a po nekima nastaje tek pri ušću Pavlovačke i Đurđinske doline. U pravom smislu, nastaje spajanjem više manjih rječica i potoka. Najvažniji su:<ref name=nagel>Z. Nagel: [https://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon_XIII_KV.pdf ''Krivaja''] u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 13 Ko – Kr. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2017., str. 121. {{ISBN|978-86-85103-03-2}} (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.</ref> | |||
* Pavlovačka dolina, koja nastaje na Pavlovcu kod Male Bosne | |||
* Đurđinska dolina (Dolac, Tavankutska dolina), koja nastaje između Gornjega i Donjega Tavankuta | |||
* Bajmočka dolina (danas kanalizirana – Bajmočki kanal). | |||
Bajmočka dolina se nadovezuje na Đurđinsku dolinu pokraj Đurđina. <ref name=nagel/> | |||
Što se tiče pouzdanog dijela toka, može se reći da cijelim svojim tokom teče kroz Vojvodinu i time je najdulja takva rijeka. Površina njena slijeva je 956 km². Pripada [[crnomorski slijev|crnomorskom slijevu]]. | Što se tiče pouzdanog dijela toka, može se reći da cijelim svojim tokom teče kroz Vojvodinu i time je najdulja takva rijeka. Površina njena slijeva je 956 km². Pripada [[crnomorski slijev|crnomorskom slijevu]]. | ||
| Redak 37: | Redak 43: | ||
Izvorni tok Krivaje današnji je rukavac, potok koji teče kroz [[Bajmak]].<ref>(srpski) [http://www.bajmok.co.rs/index.php?action=istorija&page=krozvekove Bajmok kroz vekove] (Bajmak kroz stoljeća)</ref> | Izvorni tok Krivaje današnji je rukavac, potok koji teče kroz [[Bajmak]].<ref>(srpski) [http://www.bajmok.co.rs/index.php?action=istorija&page=krozvekove Bajmok kroz vekove] (Bajmak kroz stoljeća)</ref> | ||
K jugu teče pored Jožina Sela, Pavlovca, Čovićevih salaša, prolazi ispod ceste između [[Mala Pešta|Male Pešte]] (istočno od [[Đurđin]]a) i [[Žednik]]a. Kod mjesta Kočande, na pola puta između [[Žednik]]a i [[Mali Beograd|Malog Beograda]], u Krivaju | K jugu teče pored Pavlovačkog šora, Jožina Sela, Pavlovca, Čovićevih salaša, prolazi ispod ceste između [[Mala Pešta|Male Pešte]] (istočno od [[Đurđin]]a) i [[Žednik]]a. Kod mjesta Kočande, na pola puta između [[Žednik]]a i [[Mali Beograd|Malog Beograda]], spajaju se Đurđinska i Pavlovačka dolina<ref name=nagel/> (negdje smatraju da se to u Krivaju ulijeva rječica Dolac). | ||
Dalje Krivaja teče prema jugu pored sela [[Mali Beograd|Malog Beograda]] i [[Zobnatica|Zobnatice]]. Na tom je dijelu njena toka Krivaja umjetno pregrađena. Tim je pregrađivanjem stvoreno [[Zobnatičko jezero]], dugo 5,5 km. Priobalje tog jezera s ergelom u Zobnatici turistički je potencijal. Dalje rijeka teče kroz [[Topolje (Bačka)|Topolje]]. | Dalje Krivaja teče prema jugu pored sela [[Mali Beograd|Malog Beograda]] i [[Zobnatica|Zobnatice]]. Na tom je dijelu njena toka Krivaja umjetno pregrađena. Tim je pregrađivanjem stvoreno [[Zobnatičko jezero]] (nastalo 1976.), dugo 5,5 km. Priobalje tog jezera s ergelom u Zobnatici turistički je potencijal. Dalje rijeka teče kroz [[Topolje (Bačka)|Topolje]]. Nakokn Topolja teče prema jugozapadu. Kod [[Bajša|Bajše]] opet krivuda, ovog puta prema jugoistoku. Do ove točke tekla je pješčarskim dijelom Bačke, a poslije je u ravničarskom dijelu središnje Bačke. Dalje teče pored [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]], [[Lovćenac|Lovćenca]] i [[Feketić]]a. Zadnjih 33 km do ušća izrazito meandrira. Ulijeva se u [[Veliki bački kanal]] kod [[Sveti Tomo (grad)|Sv. Tome (Sentomaša)]] i [[Turija (Sv. Tomo, Srbija)|Turije]]. Ušće je na 79 m nadmorske visine.<ref name=nagel/> | ||
[[Datoteka:KrivajaP.jpg|mini|desno|250px|Krivaja kod [[Pačir]]a.]] | |||
Nakokn Topolja teče prema jugozapadu. Kod [[Bajša|Bajše]] opet krivuda, ovog puta prema jugoistoku. Do ove točke tekla je pješčarskim dijelom Bačke, a poslije je u ravničarskom dijelu središnje Bačke. Dalje teče pored [[Mali Iđoš|Malog Iđoša]], [[Lovćenac|Lovćenca]] i [[Feketić]]a. Zadnjih 33 km do ušća izrazito meandrira. | |||
== Povijest == | |||
U prošlosti joj tok nije bio reguliran pa joj je slijev obilovao barama i močvarama. Flora i fauna bile su barska vegetacija, obilovala je ribom, barskih pticama i divljači. Uz nju je bilo izvrsnih [[pašnjak]]a i [[sjenokos]]a. U gospodarstvu i ljudskom zemljopisu to se odrazilo u stvaranju i razvitku naselja, salaša i salašarskih šorova i ulica. Opskrbljenost vodom je stalna, atmosferski talozi su jedan od izvora. Sporo otjecanje vode smetalo je daljnjem razvitku i kakvoći života, pa se 1886. prvi put prišlo reguliranju vodotoka Krivaje. Kanaliziranje toka sprovedeno je od 1954. do 1966. godine. Posljedica je bio gubitak barskih biocenoza. Kanaliziranjem i reguliranjem steklo se nove uporabljive površine koje su kultivirane u njive. Daljnje reguliranje vodotoka bilo je gradnjom nekolicine akumulacijskih jezera. Razvitak industrije u Topolju rezultirao je zagađenjem. Dodatno onečišćavanje učinila je povećana uporaba umjetnih gnjojiva u poljodjelstvu te procjeđivanje fekalnih voda u naseljima.<ref name=nagel/> | |||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Inačica od 16. siječanj 2026. u 02:04
| Duljina | 109 km |
| Nadm. visina izvora | 107 m |
| Nadm. visina ušća | 79 m |
| Površina porječja | 956 km2 |
| Izvor | Subotička pješčara kod Žednika |
| Ušće | kod Sv. Tome i Turije |
| Države | Srbija |
| Gradovi | Mala Bosna, Žednik, Bajmak, Đurđin, Mali Beograd, Zobnatica, Topolje, Pačir, Stara Moravica, Krivaja, Bajša, Gornja Rogatica, Panonija, Mali Iđoš, Lovćenac, Feketić, Sv. Tomo |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Veliki bački kanal |
| Plovna od − do | – |
Krivaja (mađ. Bács-ér) je rijeka u Bačkoj. Često ju se zamijeni za rječicu Dolac koji je nešto zapadnije. Krivaja je desni pritok Velikog bačkog kanala.
Općenito
Ime je dobila po tom što je njen tok krivudav, posebice u donjem dijelu.
Izvire kod Male Bosne i Metkovićeva kraja, na području Telečke, no točno lociranje je skoro nemoguće, što je čest problem kad se pokušava locirati izvore ravničarske vodotokove. Nekoliko potoka se sastaje na tom prostoru. Neki autori početak Krivaje uzimaju za mjesto sastajanja tih potoka jugozapadno od Žednika, od kojih je najduži potok Pavlovac.
Obično se uzima da izvire na Pavlovačkoj pustari, a po nekima nastaje tek pri ušću Pavlovačke i Đurđinske doline. U pravom smislu, nastaje spajanjem više manjih rječica i potoka. Najvažniji su:[1]
- Pavlovačka dolina, koja nastaje na Pavlovcu kod Male Bosne
- Đurđinska dolina (Dolac, Tavankutska dolina), koja nastaje između Gornjega i Donjega Tavankuta
- Bajmočka dolina (danas kanalizirana – Bajmočki kanal).
Bajmočka dolina se nadovezuje na Đurđinsku dolinu pokraj Đurđina. [1]
Što se tiče pouzdanog dijela toka, može se reći da cijelim svojim tokom teče kroz Vojvodinu i time je najdulja takva rijeka. Površina njena slijeva je 956 km². Pripada crnomorskom slijevu.
Izvorni tok Krivaje današnji je rukavac, potok koji teče kroz Bajmak.[2]
K jugu teče pored Pavlovačkog šora, Jožina Sela, Pavlovca, Čovićevih salaša, prolazi ispod ceste između Male Pešte (istočno od Đurđina) i Žednika. Kod mjesta Kočande, na pola puta između Žednika i Malog Beograda, spajaju se Đurđinska i Pavlovačka dolina[1] (negdje smatraju da se to u Krivaju ulijeva rječica Dolac).
Dalje Krivaja teče prema jugu pored sela Malog Beograda i Zobnatice. Na tom je dijelu njena toka Krivaja umjetno pregrađena. Tim je pregrađivanjem stvoreno Zobnatičko jezero (nastalo 1976.), dugo 5,5 km. Priobalje tog jezera s ergelom u Zobnatici turistički je potencijal. Dalje rijeka teče kroz Topolje. Nakokn Topolja teče prema jugozapadu. Kod Bajše opet krivuda, ovog puta prema jugoistoku. Do ove točke tekla je pješčarskim dijelom Bačke, a poslije je u ravničarskom dijelu središnje Bačke. Dalje teče pored Malog Iđoša, Lovćenca i Feketića. Zadnjih 33 km do ušća izrazito meandrira. Ulijeva se u Veliki bački kanal kod Sv. Tome (Sentomaša) i Turije. Ušće je na 79 m nadmorske visine.[1]
Povijest
U prošlosti joj tok nije bio reguliran pa joj je slijev obilovao barama i močvarama. Flora i fauna bile su barska vegetacija, obilovala je ribom, barskih pticama i divljači. Uz nju je bilo izvrsnih pašnjaka i sjenokosa. U gospodarstvu i ljudskom zemljopisu to se odrazilo u stvaranju i razvitku naselja, salaša i salašarskih šorova i ulica. Opskrbljenost vodom je stalna, atmosferski talozi su jedan od izvora. Sporo otjecanje vode smetalo je daljnjem razvitku i kakvoći života, pa se 1886. prvi put prišlo reguliranju vodotoka Krivaje. Kanaliziranje toka sprovedeno je od 1954. do 1966. godine. Posljedica je bio gubitak barskih biocenoza. Kanaliziranjem i reguliranjem steklo se nove uporabljive površine koje su kultivirane u njive. Daljnje reguliranje vodotoka bilo je gradnjom nekolicine akumulacijskih jezera. Razvitak industrije u Topolju rezultirao je zagađenjem. Dodatno onečišćavanje učinila je povećana uporaba umjetnih gnjojiva u poljodjelstvu te procjeđivanje fekalnih voda u naseljima.[1]
Vidi
Izvori
- (srpski) Grad Subotica Kaponja-Kapunja, autor: Bilo nekad 8. srpnja 2012.
- (srpski) Grad Subotica. Zemljovid
- Mala prosvetina ekciklopedija, Treće izdanje (1985); Beograd: „Prosveta“; ISBN 86-07-00001-2
- Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije Sarajevo: „Svjetlost“; ISBN 86-01-02651-6
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Z. Nagel: Krivaja u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 13 Ko – Kr. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2017., str. 121. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.
- ↑ (srpski) Bajmok kroz vekove (Bajmak kroz stoljeća)