Bitka kod Gorjana 1537.: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir bitka | {{Infookvir bitka | ||
|naziv = bitka kod Gorjana | |naziv = bitka kod Gorjana | ||
|sukob = | |sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat | ||
|slika = | |slika = | ||
|opis slike = | |opis slike = | ||
Inačica od 24. studeni 2025. u 18:01
| bitka kod Gorjana | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Habsburška Monarhija Austrijsko Nadvojvodstvo Kraljevina Ugarska Kraljevina Hrvatska Srpska Despotovina Vojvodstvo Kranjska Grofovija Tirolska |
Tursko Carstvo | ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Ivan Katzianer Ludwig Lodron Pavle Bakić |
Mehmed-paša Jahjapašić | ||||||
| Jačina | |||||||
| 24.000 | 8.000 | ||||||
| Gubitci | |||||||
| 20.000[1] | vrlo mali | ||||||
Bitka kod Gorjana (nje. Schlacht bei Gorjani, mađ. Gorjáni csata) je bitka između postrojbâ habsburške vojske i turskih kod Gorjana. [2] Naziva ju se i bitkom kod Đakova (nje. Schlacht bei Djakowar, mađ. Diakovári csata). Dijelom Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata i habsburško-turskog malog rata 1526. - 1568.. Usporedno se je zbivao građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. i bezvlađe u Hrvatskoj i Slavoniji (1532. – 1537.).
Uvodne okolnosti
Habsburška vojska pod vodstvom Ivana Katzianera krenula je u pohod na Slavoniju da bi oslobodila te krajeve od Turaka. Podignuta je vojska solidno opremljena i opskrbljena vojska. Pohod je dobio ime Katzianerova vojna. Vojska se je upustila u dugi marš. Zahvatile su ju i bolesti i glad, zbog čega je vojska bila desetkovana. Putem ju je pratilo i nezahvalno vrijeme. Unatoč dobroj opremljenosti, vojska je patila od rasula u organizaciji. [2]
Katzianerova vojska je sredinom rujna stigla do Valpova, gdje je započela s pripremama za napad na Osijek. U međuvremenu, Osmanlije su poslale 5.000 vojnika kao pojačanje osječkom garnizonu, što je Katzianeru smanjilo šanse za uspjeh. Nakon što nisu ništa uspjeli napraviti pod Osijekom, ratni su se zapovjednici odlučili za povlačenje prema Valpovu. Međutim, Osmanlije su im već presjekli put, pa su ponovno promijenili planove i krenuli prema jugoistoku, u močvarna područja oko rijeke Vuke. Pritom su im stalne probleme zadavali osmanski prepadi. Do 7. listopada gladna i iscrpljena vojska stigla je do mjesta Gorjana, nadajući se pronalasku puta na sjever prema Valpovu kako bi riješili problem opskrbe hranom.
Vojska se pokušala povući preko Gorjana, no naišla je na teško prohodni močvarni teren.[3] Tjelesno iscrpljena i oslabljena vojska je morala teško naoružanje (topove i opremu[3]) koje nije više mogla vući. [2]
Neorganiziranost i kaos u zapovjednom sustavu osjetili su svi. Posljedica je bila da su vojskovođe masovno pobjegle. Raspad sustava očitovao se u činjenici da je sami vođa vojske Ivan Katzianer napustio vojsku prije bitke[2] s dijelom vojske, nakon što je iscrpljena vojska ostavila teško oružje i opremu. Preostali iscrpljeni demoralizirani vojnici našli su se bez većine vojskovođa.[3]
Tijek bitke
Bitka se naposljetku zbila 9. listopada 1537.. [2] Ostatak habsburške vojske poveo je grof Ludovik Lodon. Unatoč hrabroj borbi, doživio je strašan poraz.[3]
Ishod bitke
Ishod je bio potpuni slom habsburških snaga.[2]
Posljedice
Zbog velikih gubitaka u ljudstvu i tehnici, potrošili su se resursi zbog čega je bilo iluzorno da se može protjerati Turke s područja Slavonije. Osim što se ispalo iz stanja kad su bili u prigodi napasti, habsburške zemlje dospjele su u situaciju da se mogu jedino braniti, ali zbog iscrpljenosti i gubitaka, situacije, došlo se u vojnu oslabljenost te je Požeška županija postala izložena turskim osvajanjima.
Car Ferdinand uhitio je krivce za poraz. Promijenio je vrhovnog zapovjednika za Hrvatsku i opet je postavio Nikolu Jurišića. Katzianer je uhićen i zatvoren u Beču, ali je uspio pobjeći iz zatvora. Dvije se godine skrivao u Hrvatskoj i pripremao zavjere protiv Ferdinanda. Mjesta gdje se skrivao bila su njegovo vlastelinstvo u Susedgradu i Stubici ili zrinsko vlastelinstvo Gvozdansko. Zrinski su, da bi stekli vladarevu naklonost, dali pogubiti Katzianera.[3]
Vidi još
- Dodatak:Popis bitaka 1401. – 1800.
- Hrvatska pod Habsburzima
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Bosna pod Turcima
- Oslobođenje Cetingrada
- Oslobođenje Drežnikgrada
Izvori
- ↑ Jaques, Tony (2007). Dictionary of Battles and Sieges: A Guide to 8,500 Battles from Antiquity Through the Twenty-First Century. Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0313335396, str. 1061.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Na današnji dan 1537. godine .... Muzej Đakovštine na Facebooku. 9. listopada 2025. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Neven Budak: Habsburzi i Hrvati. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
Vanjske poveznice
- Vojni pohod Hansa Katzianera 1537. godine , Muzej Đakovštine na YouTubeu