Portal:Hrvatska

Vrh

Hrvatska

Lijepa naša domovino

Povijest

Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom pa slijedom toga pogodno za život ljudi.Područje koje je danas poznato kao Hrvatska je prvi put naseljeno sredinom paleolitika, a kasnije i u neolitiku. Povijest bilježi i kolonizaciju Ilira, Kelta te Grka u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili Rimljani u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Više u sljedećem članku

Povijesni članak tjedna

Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone. Sadržavala je 68 paragrafa i predstavljala temeljni zakon hrvatsko-ugarskih državnih i političkih odnosa u Monarhiji. Njime se iskazivala nerazdruživost zemalja krune sv. Stjepana.Pročitajte opširnije u sljedećem članku

Povijesna slika tjedna

Kip Petra Hektorovića u Starom Gradu na otoku Hvaru

Zemljopis

Hrvatska je istočno Europska zemlja koja graniči s Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Slovenijom, Srbijom, Crnom Gorom i preko mora graniči s Italijom.

Prostorno se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu Više u sljedećem članku

Gradovi i naselja

Teritorijalno-upravno podijeljena je na 21 županiju, uključujući Grad Zagreb sa statusom županije. U Hrvatskoj trenutno ima 428 općina. Ovdje možete pronaći više podataka o županijama i općinama u Hrvatskoj

Slika tjedna

Opuzenski trg s crkvom sv. Stjepana

Kultura

Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani. Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere: Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, ali i dio Srednje i Mediteranske Europe. Više u sljedećem članku

Životopis tjedna

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. - Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.Ostala je zapamćenom kao predvodnica nacionalno-reformske struje tijekom Hrvatskog proljeća, koje je omogućila s funkcije predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske: kraj Hrvatskog proljeća je naznačen njenom smjenom s te dužnosti 1971. godine i masovnim antihrvatskim[nedostaje izvor] progonom "proljećara" koji je uslijedio nakon te smjene. Više u sljedećem članku

Slika tjedna

Savka Dabčević-Kučar

Šport

S obzirom na broj stanovnika i novca koji se potroši na šport, Hrvatska postiže značajne športske rezultate na mnogim svjetskim natjecanjima. Osobiti uspjesi su zapaženi u ekipnim športovima kao (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) te u pojedinačnim športovima kao (tenis, skijanje). Više u sljedećem članku

Športska slika tjedna

Stadion Maksimir 2011.

Športski životopis tjedna

Josip Babić (6. ožujka 1928.), hrvatski nogometaš. Igrao na mjestu vratara. Igrao za zagrebački Dinamo od 1946. do 1949. godine u trima sezonama. S Dinamom je osvojio naslov prvaka 1947./48. godine. Jedino je te sezone nastupio u prvenstvu (9 puta) i kupu (1 put). Prigodom Dinamove prvenstvene utakmice u Trstu protiv Ponziane, 26. ožujka 1948.Pročitajte opširnije u sljedećem članku