Bodroška županija: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Povijesna županija↵|' u '{{infookvir povijesna županija |' |
m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}' |
||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://lexikon.katolikus.hu/B/Bodrog%20v%C3%A1rmegye.html Magyar Katolikus Lexikon] Bodrog vármegye | ||
[[Kategorija:Bačka]] | [[Kategorija:Bačka]] | ||
Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 03:44
| Bodroška županija | |||
| |||
| Bodroška županija | |||
| Sjedište županije | Bodrog Baja | ||
| Broj stanovnika | |||
| Površina | |||
| [[Slika:|Bodroška županija|250px]] | |||
Bodroška županija (nje. Komitat Bodrog, mađ. Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.
Zemljopis[uredi]
Nalazila se na području Bačke. Na jugu je na dvama mjestima izlazila na Dunav. Na zapadu, sjeverozapadu i sjeveru je graničila sa Bačkom županijom te na istoku i na jugu sa Vojnom krajinom.
Povijest[uredi]
Utemeljena je u 11. stoljeću i jedna je od najstarijih ugarskih županija.
Prvi poznati župan se zvao Vid. Bio je županom i Bačke i Bodroške županije.
Nakon mohačke bitke 1526. područje dolazi pod državinu Ivana Nenada, a nakon toga pod tursku vlast i bilo je dijelom Segedinskog sandžaka.
Nakon što je minula turska opasnost do te mjere da više nije prijetilo ponovno osvajanje ovog prostora od strane Turaka, a to je posebice bilo nakon Velikog bečkog rata i Karlovačkog mira, stvorili su se preduvjeti za za reorganizaciju.
Time su ti krajevi gubili na značaju. Kroz 18. st. je ova županija "umirala" i sve više postojala samo na papiru, no konačno ukinuće je tek uslijedilo u 19. stoljeću.
Kralje Karlo III. ju je pokušao oživiti 1712.[1], imenovavši za župana Pavla Nádasdyja, a isto je pokušala Marija Terezija 1746. i 13 godina poslije.
Još 1729. su se Bačka i Bodroška županija sporile o granicama[2].
1802. je spojena sa Bačkom županijom u Bačko-bodrošku županiju.
Uprava[uredi]
Sjedište ove županije se nalazilo u Bodrogu, a nakon što je oslobođena od Turaka se nalazilo u Baji. Jedno vrijeme se razmišljalo o tome da sjedište Bodroške županije bude u Novom Sadu[1].
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Zvonik, br. 185/2010. Stjepan Beretić: Povijesni kutak
- ↑ Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 101.
Vanjske poveznice[uredi]
- (mađ.) Magyar Katolikus Lexikon Bodrog vármegye