Veliko brdo bakra: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština' |
m Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|' |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
===Ostali projekti=== | ===Ostali projekti=== | ||
{{WProjekti | {{WProjekti | ||
\|commonscathr=Veliko brdo bakra u Falunu | |||
|commonscathr=Veliko brdo bakra u Falunu | |||
}} | }} | ||
Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:11
| Rudarsko područje Velikog brda bakra u Falunu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| Rudarsko područje Velikog brda bakra u Falunu | |
 Švedska
  Stora Kopparberget | |
| Godina uvrštenja: | 2001. (25. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iii, v |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | 1027 UNESCO |
Veliko brdo bakra (švedski: Stora Kopparberget) ili Falunski rudnik je rudnik bakra kod Faluna (Švedska) koji je bio u funkciji punih tisuću godina, od 9. stoljeća do 8. prosinca 1992. godine. U jednom trenutku je pokrivao trećinu europskih potreba za bakrom[1], a stoljećima je imao snažan utjecaj na tehnološki, društveni i politički razvoj Švedske i drugih europskih zemalja. Zbog toga je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.
Rudnik se sastoji od velikog površinskog kopa koji se naziva "Velika jama" (Stora stöten), te od podzemnih rudnika za posjetitelje, nekoliko manjih rudnika i okna uz Veliku jamu, te labirinta galeirja (tunela), podzemnih komora i propalih okna u okolici rudnika. Ukupna površina iskopina je oko 80 km2, od kojih je oko 33 km2 ispod današnje razine vode, na oko 220 metara dubine. Najdublja točka u ridniku je na 600 m, a najdublje okno je tzv. "Oscar", dubok 440 m.
Središnja upravna zgrada je pretvorena u muzej koji prima oko 100,000 posjetitelja godišnje[2].
-
Muzej rudnika u Falunu -
Dionica o 1/8 vlasništva nad rudnikom od 16. lipnja 1288. god. -
Tačke iz 19. st. -
Spust u okno Oscar -
Razglednica iz 1907. god.
Izvori
- ↑ Povijest Falunskog rudnika na službenim stranicama. Posjećeno 12. siječnja 2011. (eng.)
- ↑ Margareta Kjellin i Nina Ericson, Genuine Falun Red, 1999., Stockholm: Prisma. ISBN 91-518-4371-4 (eng.)
- Sven Rydberg, Stora Kopparberg - 1000 years of an industrical activity, 1979., Gullers International AB. ISBN 91-85228-52-1 nevaljani ISBN (eng.)
- Eli Filip Heckscher, An economic history of Sweden, Volume 95., 1954., Harvard University Press. ISBN 0674228006. (eng.)
Ostali projekti
{{WProjekti \|commonscathr=Veliko brdo bakra u Falunu }}
| ||||||||||||||||||||