Radošić (Lećevica): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{Naselja općine Lećevica}}' u '{{Lećevica}}'
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Radošić (Lećevica)'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime        = Radošić
|ime        = Radošić
|regija      =  
|regija      =  
Redak 29: Redak 29:


== Povijest ==
== Povijest ==
Kralj [[Petar Krešimir IV.]]  u Radošiću je imao zemlje i vojni logor <ref>Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157 </ref>, što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,<ref>Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.</ref>,
Kralj [[Petar Krešimir IV.]]  u Radošiću je imao zemlje i [[vojni logor]] <ref>Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157 </ref>, što bi mogao potvrditi i toponim '''Kraljevci''',<ref>Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.</ref>, dio Radošića na padinama sjevernog dijela [[Malačka|Malačke]] gdje su do danas sačuvani suhozidi i stari panjevi vinove loze. U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji [[Cega|Cegâ]] <ref>Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386 </ref>. [[Sinj|Sinjski]] knez [[Nelipić]]  Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke [[1537.]]g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da  u njemu nije bilo stanovnika. Nakon [[kandijski rat|Kandijskog rata]] Mletačka Republika ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je [[Sveti Juraj| svetome Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja.  Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička  je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.
dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze.   U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu Trogirske plemićke obitelji Cega <ref>Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386 </ref>. [[Sinj|Sinjski]] knez [[Nelipić]]  Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke 1537.g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da  u njemu nije bilo stanovnika. Nakon [[kandijski rat|Kandijskog rata]] Venecija ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je [[Sveti Juraj| svetome Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja.  Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička  je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.
 
== Speleologija ==
Radošićko je ozemlje bogato speleološkim objektima. Ističu se dubinom [[Kevina jama]] (76 m) i jama pod Velikim Kraljevcem (duboka preko 100 m).<ref name=zaraze>Vicko Dulčić: [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S00001&godina=1968&broj=00007&page=0022 ''Jame u kršu — izvor zaraze'']. Priroda br.7/1968. str. 222. Knjižnica FOI. Pristupljeno 2. rujna 2025.</ref>


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica.  
U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevici. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevicu.  
{{Kretanje broja stanovnika
{{Kretanje broja stanovnika
  |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
  |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>

Posljednja izmjena od 2. rujan 2025. u 02:28

Radošić
Radošić na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Lećevica
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023
Pozivni broj 021
Autooznaka ST

Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis

Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na pedesetak kvadratnih kilometara. Ima mogućnosti za razvoj poljoprivrede, šumarstva i lova.

Povijest

Kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor [1], što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[2], dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidi i stari panjevi vinove loze. U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji Cegâ [3]. Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke 1537.g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da u njemu nije bilo stanovnika. Nakon Kandijskog rata Mletačka Republika ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je svetome Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.

Speleologija

Radošićko je ozemlje bogato speleološkim objektima. Ističu se dubinom Kevina jama (76 m) i jama pod Velikim Kraljevcem (duboka preko 100 m).[4]

Stanovništvo

U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevici. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevicu. Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1091 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:30 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.




PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 693
bar:1869 from:0 till: 764
bar:1880 from:0 till: 780
bar:1890 from:0 till: 808
bar:1900 from:0 till: 907
bar:1910 from:0 till: 1041
bar:1921 from:0 till: 1000
bar:1931 from:0 till: 1091
bar:1948 from:0 till: 959
bar:1953 from:0 till: 890
bar:1961 from:0 till: 815
bar:1971 from:0 till: 550
bar:1981 from:0 till: 405
bar:1991 from:0 till: 263
bar:2001 from:0 till: 202
bar:2011 from:0 till: 174




PlotData=

bar:1857 at: 693 fontsize:S text: 693 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 764 fontsize:S text: 764 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 780 fontsize:S text: 780 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 808 fontsize:S text: 808 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 907 fontsize:S text: 907 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 1041 fontsize:S text: 1.041 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 1000 fontsize:S text: 1.000 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 1091 fontsize:S text: 1.091 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 959 fontsize:S text: 959 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 890 fontsize:S text: 890 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 815 fontsize:S text: 815 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 550 fontsize:S text: 550 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 405 fontsize:S text: 405 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 263 fontsize:S text: 263 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 202 fontsize:S text: 202 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 174 fontsize:S text: 174 shift:(-10,5)




TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>


Nakon drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštela tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.

Izvori

  1. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157
  2. Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.
  3. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386
  4. Vicko Dulčić: Jame u kršu — izvor zaraze. Priroda br.7/1968. str. 222. Knjižnica FOI. Pristupljeno 2. rujna 2025.
  5. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr


Nedovršeni članak Radošić (Lećevica) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.