Operacija Drenjula: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
| vrijeme = [[4. studenoga|4.]] {{--}} [[13. studenoga]] [[1991.]] | | vrijeme = [[4. studenoga|4.]] {{--}} [[13. studenoga]] [[1991.]] | ||
| mjesto = [[Otočac]] i bliža okolica, [[Hrvatska]] | | mjesto = [[Otočac]] i bliža okolica, [[Hrvatska]] | ||
| ishod = deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac | | ishod = deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac — Žuta Lokva | ||
| strana1 = <center>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|120px]]<br />[[Hrvatska vojska]] | | strana1 = <center>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|120px]]<br />[[Hrvatska vojska]] | ||
| strana2 = <center>[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|120px]]<br>[[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|120px]]<br> [[Srpska vojska Krajine]]</center> | | strana2 = <center>[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|120px]]<br>[[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|120px]]<br> [[Srpska vojska Krajine]]</center> | ||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
== Pripreme == | == Pripreme == | ||
Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov | Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov Klanac radi deblokade Otočca mogao je početi.<ref name=preminuo>Uredništvo: [https://kamenjar.com/preminuo-je-sergio-rabar-prvi-general-hrvatske-vojske-iz-istre/ ''Preminuo je Sergio Rabar, prvi general Hrvatske vojske iz Istre '']. Kamenjar.com. 5. veljače 2022. Pristupljeno 24. svibnja 2023.</ref> | ||
== Operacija == | == Operacija == | ||
| Redak 47: | Redak 47: | ||
[[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu]] | [[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu]] | ||
{{coord|44.9248|15.2272|display=title}} | |||
Posljednja izmjena od 24. svibanj 2023. u 01:29
| Operacija Drenjula | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Domovinski rat | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Hrvatska vojska |
.svg) Jugoslavenska narodna armija .svg) Srpska vojska Krajine | ||||||
| Zapovjednici | |||||||
|
|
| ||||||
| Postrojbe | |||||||
Operacija Drenjula je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata. [1].
Uvod[uredi]
Uslijedila je malo poslije oslobodilačke operacije kodnog naziva Medvjeda. Kao i Medvjed, Drenjula je poduzeta radi deblokiranja gradića Otočca, jer uspješni rezultati iz Medvjeda nisu bili dostatni.
Hrvatske postrojbe su 4. studenoga 1991. pokrenule napadno-oslobodilačku akciju Drenjulu radi deblokiranja najvažnije i skoro jedine kvalitetne cestovne prometnice kroz Liku i Gacku koja je spajala hrvatski sjever i jug.
Operacija je završila 13. studenoga 1991. godine.
Pripreme[uredi]
Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov Klanac radi deblokade Otočca mogao je početi.[2]
Operacija[uredi]
Hrvatske postrojbe krenule su oko 6:30 3. studenoga. Napadne snage činile su A-bojna ojačana senjskom satnijom, baterijom MN 120 mm i PZO bitnicom, zajedno s domaćom 133. brigadom. Opći pravac napada bio je iz Babić Mosta prema selu Drakulama, Žakulama i Glavacu. Namjera je bila izbiti na crtu Glavace – Sv. Petka. Ondje bi se zaustavili i utvrdili. Potom bi se bilo u stanju pripravnosti za u borbu k Vrhovinama i Dabru. Velikosrpske snage dobro su organizirale obranu te hrvatske snage su relativno malo naprjedovale. Ukopane velikosrpske snage pružale su žilave otpor, pa čak i uzvraćali protunapadima. Saldo prvog dana kod hrvatskih snaga bio je pet ranjenikak, jedan teže i četvorica lakše ranjenih. Mali, ali iznimno psihološki važan napredak postignut je. Ne uzevši u obzir vojarne i ine objekte JNA, oslobođeni su prvi metri Hrvatske na bojišnici u trenutcima dok su na drugim bojištima hrvatske snage bile u uzmaku. Oslobođeno je 500 metara, odnosno područje Babić Mosta. [2]
Naprjedovanje u oslobađanju postupno je raslo. Već drugi dan oslobođeno je više, ostvaren je veći tempo napada. Zaustavilo ih je potpisivanja primirja usred bitke, ali na položajima u dolini gdje su bili vrlo izloženi, dok su velikosrpski osvajači držali visove. Zatečena taktička situacija na terenu bila je nepovoljna po obije strane i motivirala ih je na napadna djelovanja za izlazak iz nje. Bilo je pitanje trenutka kad će tko prvi krenuti na onog drugog, jer prvenstvo u navali značilo je pobjedu u akciji. Hrvatske snage bile su motiviranije, svjesne svojih ciljeva. Stoga su snažno pripremile topništvom teren za djelovanje, BK strjeljivom koje je netom pristiglo iz oslobođene vojarne u Delnicama. Produžili su bitku produžile bitku, i u dva dana su odbijajući protunapade, došli na crtu kraj Drenovog klanca. Dosegnute crte otklonile su svu mogućnost pada Otočca i Gacke doline, i razbijanja Hrvatske na Žutoj Lokvi prema Senju.[2]
Izvori[uredi]
- Davor Peitel: Oslobodilačka akcija "Drenjula" - 1991., Glas Gacke, 14. listopada 2012.
- Davor Peitel: Borba za Um - 1992. godina, Glas Gacke, 28. prosinca 2012.
- Davor Peitel: Kolumna : Pomoćni smjer napada u akciji „Drenjula“, Glas Gacke, 16. listopada 2012.
- Davor Peitel: Sjećanja na pripreme za oslobađanje sela Brlog 1991., Glas Gacke, 7. listopada 2012.
- Davor Peitel: Tijek borbe za selo Ramljani , Glas Gacke, 13. prosinca 2012.
- Vjesnik Anđelko Mijatović: Scenarij za Dalmaciju najavljen u Kninu, 19. kolovoza 2005.