Razlika između inačica stranice »Kasim Prohić«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Kasim Prohić''' ([[Konjic]], [[25. listopada]] [[1937.]] - [[Sarajevo]], [[30. studenog]] [[1984.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] filozof i profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. | |||
Završio je [[Filozofski fakultet u Sarajevu]], gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je [[estetika|estetiku]] i [[suvremena filozofija|suvremenu filozofiju]] na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1979/1980. | Završio je [[Filozofski fakultet u Sarajevu]], gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je [[estetika|estetiku]] i [[suvremena filozofija|suvremenu filozofiju]] na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1979/1980. |
Trenutačna izmjena od 13:23, 18. ožujka 2022.
Kasim Prohić (Konjic, 25. listopada 1937. - Sarajevo, 30. studenog 1984.), bosanskohercegovački filozof i profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je estetiku i suvremenu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1979/1980.
Djela
Za života Prohić je uredio nekoliko antologija i hrestomatija, a objavio je i mnoge zapažene tekstove i knjige:
- Odvažnost izricanja - Fenomenologija životnih formi, (Zagreb, 1970.),
- Činiti i biti, Svjetlost, (Sarajevo, 1972.),
- Apokrifnost poetskog govora: poezija Maka Dizdara, Veselin Masleša, (Sarajevo, 1974.),
- Figure otvorenih značenja, Biblioteka, (Zagreb, 1976.)
- Prizma i ogledalo, Nolit (Beograd, 1988.).
Posthumno su mu u Sarajevu objavljena sabrana djela u šest tomova (Djela I-VI, 1988.).
Prijevodi
Preveo je:
- György Lukács: Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo, 1969,
- H. Holz, L. Kofler, W. Abendroth: Razgovori sa Lukacsem, Veselin Masleša, Sarajevo, 1970,
- Th. W. Adorno: Estetička Teorija, Nolit, Beograd, 1979