Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stipe Sikirica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
Oznaka: poveznice na razdvojbe
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
Stipe Sikirica''' ([[Jabuka (Trilj)|Jabuka]] pokraj [[Trilj]]a, [[29. travnja]] [[1933.]]) hrvatski je [[Kiparstvo|kipar]] <ref>Stipe Sikirica, Monografija, tekst [[Darko Glavan]], Art Studio Azinović, Zagreb 2006, Edicija likovnih monografija {{ISBN|9536271664}}</ref>.
'''Stipe Sikirica''' ([[Jabuka (Trilj)|Jabuka]] pokraj [[Trilj]]a, [[29. travnja]] [[kiparstvo u 1933.|1933.]]) hrvatski je [[Kiparstvo|kipar]] <ref>Stipe Sikirica, Monografija, tekst [[Darko Glavan]], Art Studio Azinović, Zagreb 2006, Edicija likovnih monografija {{ISBN|9536271664}}</ref>.


[[ALU|Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu]] završio je 1958. u klasi prof. [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]]. [[Docent]] je na istoj akademiji od [[1969.]], redoviti [[profesor]] od 1978, [[dekan]] je bio u dva navrata (1979-1980. i 1994-1995.). Jedan je od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] (skupa s [[Vasilije Jordan|Vasilijem Jordanom]], [[Miroslav Šutej|Miroslavom Šutejom]] i [[Nada Pivac|Nadom Pivac]]) i dekan u osnivanju. Na toj akademiji bio je i pročelnik kiparskog odjela.
[[ALU|Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu]] završio je 1958. u klasi prof. [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]]. [[Docent]] je na istoj akademiji od [[1969.]], redoviti [[profesor]] od 1978, [[dekan]] je bio u dva navrata (1979-1980. i 1994-1995.). Jedan je od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] (skupa s [[Vasilije Jordan|Vasilijem Jordanom]], [[Miroslav Šutej|Miroslavom Šutejom]] i [[Nada Pivac|Nadom Pivac]]) i dekan u osnivanju. Na toj akademiji bio je i pročelnik kiparskog odjela.
Redak 12: Redak 12:


==Vanjske poveznice==  
==Vanjske poveznice==  
*Hrvatska Enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55920
*Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55920


{{GLAVNIRASPORED:Sikirica, Stipe}}
{{GLAVNIRASPORED:Sikirica, Stipe}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Životopisi, Trilj]]

Posljednja izmjena od 15. veljača 2024. u 02:34

Stipe Sikirica (Jabuka pokraj Trilja, 29. travnja 1933.) hrvatski je kipar [1].

Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu završio je 1958. u klasi prof. Vanje Radauša. Docent je na istoj akademiji od 1969., redoviti profesor od 1978, dekan je bio u dva navrata (1979-1980. i 1994-1995.). Jedan je od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru (skupa s Vasilijem Jordanom, Miroslavom Šutejom i Nadom Pivac) i dekan u osnivanju. Na toj akademiji bio je i pročelnik kiparskog odjela.

Autor je brojnih umjetničkih djela postavljenih u rodnom Cetinskom kraju, drugdje po Hrvatskoj i u BiH: spomenik Alkar na početku alkarskog trkališta (Biljeg) i brončane vratnice crkve Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju, skulptura Mladenci u Zagrebu i na Gazu, spomenici fra Filipa Grabovca u Vrlici i Splitu, don Mihovila Pavlinovića u Podgori, poprsja (biste) Stjepana Radića u Zagrebu, Nikole Šopa ispred rodne kuće u Jajcu, Slavka Kolara u Čazmi, Mihovila Pavleka Miškine u Đelekovcu, nadgrobni spomenici obitelji pjesnika Josipa Pupačića u Slimenu i admirala Ive Purišića u Splitu itd.

Sikirica se uspješno bavi i medaljerstvom. Izveo je hrvatska odličja Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Hrvatsku ogrlicu (dar za Sv. Oca, neuručen) i druge. Autor je medalja za Univerzijadu u Zagrebu 1987, Štita velikog vojvode alkarskog, alkarskih zlatnika i srebrnjaka itd.

Izvori

  1. Stipe Sikirica, Monografija, tekst Darko Glavan, Art Studio Azinović, Zagreb 2006, Edicija likovnih monografija ISBN 9536271664

Vanjske poveznice