Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikolaj Vladimirovič Hanikov: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bmz
m Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'
Redak 8: Redak 8:


== Opus ==
== Opus ==
* {{rus icon}} ''Opisanie Bukharskogo khanstva'' ([[Sankt Peterburg]], [[1843.]])
* {{rus oznaka}} ''Opisanie Bukharskogo khanstva'' ([[Sankt Peterburg]], [[1843.]])
* {{rus icon}} ''O naselenii kirgizskikh stepei zanimaemykh Vnutrenneiu i Maloiu ordami'' ([[Sankt Peterburg]], [[1844.]])
* {{rus oznaka}} ''O naselenii kirgizskikh stepei zanimaemykh Vnutrenneiu i Maloiu ordami'' ([[Sankt Peterburg]], [[1844.]])
:* {{eng icon}} ''Bokhara; its amir and its people'' ([[London]], [[1845.]])
:* {{eng icon}} ''Bokhara; its amir and its people'' ([[London]], [[1845.]])
* {{fra icon}} ''Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani'' ([[Tbilisi]], [[1852.]])
* {{fra icon}} ''Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani'' ([[Tbilisi]], [[1852.]])
* {{rus icon}} ''O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku'' ([[Sankt Peterburg]], [[1857.]])
* {{rus oznaka}} ''O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku'' ([[Sankt Peterburg]], [[1857.]])
* {{rus icon}} ''O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria'' ([[Tbilisi]], [[1853.]])
* {{rus oznaka}} ''O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria'' ([[Tbilisi]], [[1853.]])
* {{eng icon}} ''Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance'' ([[Boston]], [[1859.]])
* {{eng icon}} ''Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance'' ([[Boston]], [[1859.]])
* {{fra icon}} ''Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat'' ([[Pariz]], [[1860.]])
* {{fra icon}} ''Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat'' ([[Pariz]], [[1860.]])
Redak 19: Redak 19:
* {{fra icon}} ''Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase'' ([[Pariz]], [[1862.]])
* {{fra icon}} ''Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase'' ([[Pariz]], [[1862.]])
* {{fra icon}} ''Études sur l'instruction publique en Russie'' ([[Pariz]], [[1865.]])
* {{fra icon}} ''Études sur l'instruction publique en Russie'' ([[Pariz]], [[1865.]])
* {{deu icon}}{{rus icon}} ''Die Sammlung von morgenländischen Handschriften'' ([[Sankt Peterburg]], [[1865.]])
* {{deu icon}}{{rus oznaka}} ''Die Sammlung von morgenländischen Handschriften'' ([[Sankt Peterburg]], [[1865.]])
* {{fra icon}} ''Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle'' ([[Pariz]], [[1865.]])
* {{fra icon}} ''Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle'' ([[Pariz]], [[1865.]])
* {{fra icon}} ''Mémoire sur l'ethnographie de la Perse'' ([[Pariz]], [[1866.]])
* {{fra icon}} ''Mémoire sur l'ethnographie de la Perse'' ([[Pariz]], [[1866.]])
:* {{rus icon}} ''Zapiski po ėtnografii Persii'' ([[Moskva]], [[1977.]])
:* {{rus oznaka}} ''Zapiski po ėtnografii Persii'' ([[Moskva]], [[1977.]])
* {{fra icon}} ''Notice de M. N. de Khanikof sur le livre de Marco Polo'' ([[Pariz]], [[1866.]])
* {{fra icon}} ''Notice de M. N. de Khanikof sur le livre de Marco Polo'' ([[Pariz]], [[1866.]])
* {{fra icon}} ''Samarkand'' ([[Pariz]], [[1869.]])
* {{fra icon}} ''Samarkand'' ([[Pariz]], [[1869.]])
* {{eng icon}} ''Portions of the Russian Empire in eastern & western Asia'' ([[London]], [[1872.]])
* {{eng icon}} ''Portions of the Russian Empire in eastern & western Asia'' ([[London]], [[1872.]])
* {{rus icon}} ''Iran: chastʹ pervaia'' ([[Sankt Peterburg]], [[1874.]])
* {{rus oznaka}} ''Iran: chastʹ pervaia'' ([[Sankt Peterburg]], [[1874.]])


== Literatura ==
== Literatura ==
* {{rus icon}} {{citat knjiga|prezime=Halfin|ime=Naftula Aronovič|koautori=Rassadina, Ekaterina Fedorovna|naslov=N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat|izdavač=Nauka|lokacija=Moskva|datum=1977.|oclc=67167137}}
* {{rus oznaka}} {{citat knjiga|prezime=Halfin|ime=Naftula Aronovič|koautori=Rassadina, Ekaterina Fedorovna|naslov=N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat|izdavač=Nauka|lokacija=Moskva|datum=1977.|oclc=67167137}}


{{GLAVNIRASPORED:Hanikov, Nikolaj Vladimirovič}}
{{GLAVNIRASPORED:Hanikov, Nikolaj Vladimirovič}}

Inačica od 24. travanj 2025. u 03:44

Nikolaj Vladimirovič Hanikov (Čekalin, 24. listopada 1819.Rambouillet, 3. studenog 1878.), ruski orijentalist, povjesničar, etnograf i diplomat, član Akademije znanosti u Sankt Peterburgu od 1852. godine.

Maturirao je 1836. godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju diplomatsku misiju predvođenu K. F. Butenevom. Njegov „Opis Buharskog kanata” jedan je od prvih znanstvenih radova o tim krajevima. Godine 1845. Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u Zakavkazju gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O muridizmu i muridima”, „O promjenama razine Kaspijskog mora”, te prijevod i analizu Hazinijeve „Knjige o vagi mudrosti” (arap. Kitab mizan al-hikmat).

Između 1850. i 1855. godine Hanikov je bio predsjednikom novoutemeljenog kavkaskog ogranka Ruskog geografskog društva i vodio je ruske ekspedicije sjeverozapadnim iranskim regijama, a između 1850. i 1855. služio je i kao glavni konzul u Tabrizu. Koncem 1850-ih godina vodio je znanstvene ekspedicije i u Horasanu, a njegov istraživački materijal kasnije je poslužio njemačkim kartografima poput H. Kieperta i J. Sulzera.

Od 1960. godine Hanikov je živio uglavnom u Parizu gdje se družio s književnikom I. S. Turgenjevom i određenim revolucionarima poput A. I. Hercena čije je radove i pisma sačuvao. Hanikov je napisao dvije knjige o putovanju Horasanom za što je nagrađen velikom zlatnom medaljom Pariškog geografskog društva, a također je na ruski jezik preveo i nadopunio prvi dio Ritterovog Irana (iz serije Geografija Azije) i objavio ga 1874. godine u Sankt Peterburgu. Dana 3. studenog 1878. godine umro je u Rambouilletu pokraj Pariza.

Opus

  • (eng.) Bokhara; its amir and its people (London, 1845.)

Literatura

  • (rus.) Halfin, Naftula Aronovič; Rassadina, Ekaterina Fedorovna (1977.). N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat. Moskva: Nauka, OCLC 67167137.