Razlika između inačica stranice »Kneževina Mingrelija«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Kneževina je nastala iz pakta o nenapadanju i ugovora koji je uslijedio, a koji su potpisali [[Konstantin II. od Kartlije|Konstantin II.]], [[Aleksandar II. od Kahetije|Aleksandar II.]] i [[Kvarkvar II. Džakeli|Kvarkvar II.]], [[atabeg]] iz [[Samche]]a, koji je podijelio Gruziju na tri kraljevstva i niz kneževina.<ref>{{ | Kneževina je nastala iz pakta o nenapadanju i ugovora koji je uslijedio, a koji su potpisali [[Konstantin II. od Kartlije|Konstantin II.]], [[Aleksandar II. od Kahetije|Aleksandar II.]] i [[Kvarkvar II. Džakeli|Kvarkvar II.]], [[atabeg]] iz [[Samche]]a, koji je podijelio Gruziju na tri kraljevstva i niz kneževina.<ref>{{Citiranje knjige|title=Edge of Empires: A History of Georgia|last=Rayfield|first=Donald|date=2013|publisher=Reaktion Books|isbn=9781780230306|location=London|pages=162}}</ref> Mingrelija je osnovana kao neovisna kneževina [[1557.]] godine, a [[Levan I. Dadiani]] postaje prvim nasljednim princom (''mtavari''). Mingrelija je bila neovisna sve dok [[1803.]] nije potpala pod [[Carska Rusija|Rusko Carstvo]].<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1E1-Mingreli.html The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition – Mingrelia].</ref><ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of Stateless Nations: Ethnic and National Groups around the World, 2nd Edition: Ethnic and National Groups around the World|last=Minahan|first=James B.|date=2016|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781610699532|location=Santa Barbara, CA|pages=272}}</ref> Taj ugovor je potpisan u zamjenu za rusku zaštitu od uznemiravanja mingrelskih susjeda [[Kraljevina Imeretija|Imeretije]] i [[Kneževina Abhazija|Abhazije]].<ref>{{Citiranje knjige|title=From Conflict to Autonomy in the Caucasus: The Soviet Union and the Making of Abkhazia, South Ossetia and Nagorno Karabakh|last=Saparov|first=Arsène|date=2014-08-27|publisher=Routledge|isbn=9780415658027|location=Oxon|pages=18}}</ref> Kao kneževina, Mingrelija je prestala postojati kada je princa [[Niko Dadidani|Niku Dadianija]] svrgnula Rusija [[1867.]] godine. On se odrekao prava na prijestolje 1868. godine i država je bila ruskim okrugom sve do [[1917.]] godine.<ref name=":0" /> | ||
== Vidi još == | == Vidi još == | ||
Trenutačna izmjena od 15:19, 2. siječnja 2022.
Ovaj članak dio je niza o Prapovijesna Gruzija
Antička povijest
Srednji vijek
Rana moderna povijest
Moderna povijest
|
Kneževina Mingrelija (gruz. სამეგრელოს სამთავრო, transliterirano: samegrelos samtavro) također poznata kao Odiši i kao Samegrelo, bila je povijesna država u Gruziji kojom je vladala dinastija Dadiani.
Povijest
Kneževina je nastala iz pakta o nenapadanju i ugovora koji je uslijedio, a koji su potpisali Konstantin II., Aleksandar II. i Kvarkvar II., atabeg iz Samchea, koji je podijelio Gruziju na tri kraljevstva i niz kneževina.[1] Mingrelija je osnovana kao neovisna kneževina 1557. godine, a Levan I. Dadiani postaje prvim nasljednim princom (mtavari). Mingrelija je bila neovisna sve dok 1803. nije potpala pod Rusko Carstvo.[2][3] Taj ugovor je potpisan u zamjenu za rusku zaštitu od uznemiravanja mingrelskih susjeda Imeretije i Abhazije.[4] Kao kneževina, Mingrelija je prestala postojati kada je princa Niku Dadianija svrgnula Rusija 1867. godine. On se odrekao prava na prijestolje 1868. godine i država je bila ruskim okrugom sve do 1917. godine.[3]
Vidi još
Izvori
- ↑ Rayfield, Donald (2013). Edge of Empires: A History of Georgia. London: Reaktion Books. str. 162. ISBN 9781780230306
- ↑ The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition – Mingrelia.
- ↑ 3,0 3,1 Minahan, James B. (2016). Encyclopedia of Stateless Nations: Ethnic and National Groups around the World, 2nd Edition: Ethnic and National Groups around the World. Santa Barbara, CA: ABC-CLIO. str. 272. ISBN 9781610699532
- ↑ Saparov, Arsène (27. kolovoza 2014.). From Conflict to Autonomy in the Caucasus: The Soviet Union and the Making of Abkhazia, South Ossetia and Nagorno Karabakh. Oxon: Routledge. str. 18. ISBN 9780415658027