Razlika između inačica stranice »Nazim Hikmet«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
Redak 13: Redak 13:
}}
}}


'''Nazim Hikmet Ran''' ([[Solun]], [[15. siječnja]] [[1902.]] – [[Moskva]], [[3. lipnja]] [[1963.]]),<ref>{{Cite news|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/265653/Nazim-Hikmet/265653rellinks/Related-Links|title=Nazım Hikmet {{!}} Turkish author|work=Encyclopedia Britannica|accessdate=01. 12. 2018|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nazimhikmet.org.tr/kronolojik.asp|title=Kronoloji – Nâzım Hikmet Kültür ve Sanat Vakfı|website=www.nazimhikmet.org.tr|language=tr-TR|accessdate=01. 12. 2018}}</ref> poznatiji kao '''Nazim Hikmet''', bio je turski pjesnik, dramski pisac, romanopisac, scenarist i redatelj. Opisivan kao "romantični komunista"<ref name=":0">{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/40417757|title=Romantic communist : the life and work of Nazım Hikmet|last=Saime.|first=Göksu,|year=1999|publisher=St. Martin's Press|others=Timms, Edward.|id={{ISBN|978-0-312-22247-5}}|location=New York|oclc=40417757}}</ref> i "romantični revolucionar"<ref name=":1">{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/49356123|title=Beyond the walls : selected poems|last=1902-1963.|first=Nâzım Hikmet,|year=2002|publisher=Anvil Press Poetry|others=McKane, Richard., Christie, C. R. (Catherine Ruth), 1944-, Halman, Talât Sait.|id={{ISBN|978-0-85646-329-7}}|location=London|oclc=49356123}}</ref>, više puta je bio zatvaran zbog svojih političkih uvjerenja, pa je veći dio svog odraslog života proveo u zatvoru ili u egzilu. Njegova poezija prevedena je na više od pedeset jezika.
'''Nazim Hikmet Ran''' ([[Solun]], [[15. siječnja]] [[1902.]] – [[Moskva]], [[3. lipnja]] [[1963.]]),<ref>{{Cite news|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/265653/Nazim-Hikmet/265653rellinks/Related-Links|title=Nazım Hikmet {{!}} Turkish author|work=Encyclopedia Britannica|accessdate=01. 12. 2018|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nazimhikmet.org.tr/kronolojik.asp|title=Kronoloji – Nâzım Hikmet Kültür ve Sanat Vakfı|website=www.nazimhikmet.org.tr|language=tr-TR|accessdate=01. 12. 2018}}</ref> poznatiji kao '''Nazim Hikmet''', bio je turski pjesnik, dramski pisac, romanopisac, scenarist i redatelj. Opisivan kao "romantični komunista"<ref name=":0">{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/40417757|title=Romantic communist : the life and work of Nazım Hikmet|last=Saime.|first=Göksu,|year=1999|publisher=St. Martin's Press|others=Timms, Edward.|id={{ISBN|978-0-312-22247-5}}|location=New York|oclc=40417757}}</ref> i "romantični revolucionar"<ref name=":1">{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/49356123|title=Beyond the walls : selected poems|last=1902-1963.|first=Nâzım Hikmet,|year=2002|publisher=Anvil Press Poetry|others=McKane, Richard., Christie, C. R. (Catherine Ruth), 1944-, Halman, Talât Sait.|id={{ISBN|978-0-85646-329-7}}|location=London|oclc=49356123}}</ref>, više puta je bio zatvaran zbog svojih političkih uvjerenja, pa je veći dio svog odraslog života proveo u zatvoru ili u egzilu. Njegova poezija prevedena je na više od pedeset jezika.


== Porodica ==
== Porodica ==
Redak 26: Redak 26:
== Kasnije godine i ostavština ==
== Kasnije godine i ostavština ==


Uhićen je [[1938.]] zbog navodnog poticanja vojske i naroda na pobunu i osuđen na 28 godine i 4 mjeseca stroge robije. 8. travnja [[1950.]] godine počinje štrajk glađu u znak prosvjeda protiv neuspjeha turskog parlamenta da uključi zakon o amnestiji na svoj dnevni red prije nego prestane s radom zbog nadolazećih izbora. Tada je prebačen iz zatvora iz [[Bursa|Burse]], najprije u ambulantu zatvora Sultanahmet u Istanbulu, a kasnije u zatvor Pašakapisi.<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20081006042859/http://www.nazimhikmetran.com/english/pages/biyografi5.html|title=Nâzım Hikmet|date=06. 10. 2008|accessdate=23. 01. 2021}}</ref> Ozbiljno bolestan, Ran pauzira štrajk 23. travnja. Zahtjevi njegovog liječnika da ga liječe u bolnici tri mjeseca vlast je odbila. Kako se njegov status zatvorenika nije promijenio, nastavio je štrajk glađu 2. svibnja.
Uhićen je [[1938.]] zbog navodnog poticanja vojske i naroda na pobunu i osuđen na 28 godine i 4 mjeseca stroge robije. 8. travnja [[1950.]] godine počinje štrajk glađu u znak prosvjeda protiv neuspjeha turskog parlamenta da uključi zakon o amnestiji na svoj dnevni red prije nego prestane s radom zbog nadolazećih izbora. Tada je prebačen iz zatvora iz [[Bursa|Burse]], najprije u ambulantu zatvora Sultanahmet u Istanbulu, a kasnije u zatvor Pašakapisi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20081006042859/http://www.nazimhikmetran.com/english/pages/biyografi5.html|title=Nâzım Hikmet|date=06. 10. 2008|accessdate=23. 01. 2021}}</ref> Ozbiljno bolestan, Ran pauzira štrajk 23. travnja. Zahtjevi njegovog liječnika da ga liječe u bolnici tri mjeseca vlast je odbila. Kako se njegov status zatvorenika nije promijenio, nastavio je štrajk glađu 2. svibnja.


Ranov štrajk glađu odjeknuo je širom zemlje. Potpisivane su peticije i objavljen je časopis nazvan po njemu. Njegova majka Dželile započela je štrajk glađu 9. svibnja, a sljedećeg dana štrajk započinju poznati turski pjesnici [[Orhan Veli]], [[Melih Dževdet]] i [[Oktaj Rifat]]. S obzirom na novu političku situaciju nakon izbora održanih 14. svibanja 1950. godine, štrajk je okončan pet dana kasnije, 19. svibnja, kada je konačno oslobođen nakon donošenja općeg zakona o amnestiji od strane nove vlade.
Ranov štrajk glađu odjeknuo je širom zemlje. Potpisivane su peticije i objavljen je časopis nazvan po njemu. Njegova majka Dželile započela je štrajk glađu 9. svibnja, a sljedećeg dana štrajk započinju poznati turski pjesnici [[Orhan Veli]], [[Melih Dževdet]] i [[Oktaj Rifat]]. S obzirom na novu političku situaciju nakon izbora održanih 14. svibanja 1950. godine, štrajk je okončan pet dana kasnije, 19. svibnja, kada je konačno oslobođen nakon donošenja općeg zakona o amnestiji od strane nove vlade.
Redak 32: Redak 32:
Ran bježi iz Turske u [[Rumunjska|Rumunjsku]] brodom preko [[Crno more|Crnog mora]], a odatle se seli u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Zbog što je u [[Istočni blok|sovjetskom bloku]] jedina priznata turska manjina postojala u komunističkoj [[Bugarska|Bugarskoj]], njegove knjige su odmah objavljene u Bugarskoj, kako na [[Turski jezik|turskom]] <ref>Nazim Hikmet. 1951. ''Secilmis siirler'' [Selected Poems] (translated by Ludmil Stoyanof Lюdmil Stoяnov). Sofia: BKP</ref>, tako i na [[Bugarski jezik|bugarskom]]. <ref>Nazъm Hikmet Nazim Hikmet. 1952. Stihotvoreniя Stikhotvoreniia [Poems] (translated by Nikolai Tsonev Nikolaй Conev). Sofia: Bulgarski pisatel</ref> Komunističke vlasti u Bugarskoj su ga slavile kao "pjesnika slobode i mira".<ref>Kamilef, H [Kяmilev, X]. 1953. ''Nazim Hikmet - hurriyet ve baris sarkicisi'' [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Bulgarian into Turkish by Suleyman Hafizoglu). Sofia: BKP; Kяmilev, H. [Kiamilev, Kh]. 1953. ''Nazъm Hikmet, pevec na svobodata i mira'' Nazim Khikmet, pevets na svobadata i mira [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Russian into Bulgarian by Kruger Milovanov Krugev Milovanov]. Sofia: BKP.</ref>   
Ran bježi iz Turske u [[Rumunjska|Rumunjsku]] brodom preko [[Crno more|Crnog mora]], a odatle se seli u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Zbog što je u [[Istočni blok|sovjetskom bloku]] jedina priznata turska manjina postojala u komunističkoj [[Bugarska|Bugarskoj]], njegove knjige su odmah objavljene u Bugarskoj, kako na [[Turski jezik|turskom]] <ref>Nazim Hikmet. 1951. ''Secilmis siirler'' [Selected Poems] (translated by Ludmil Stoyanof Lюdmil Stoяnov). Sofia: BKP</ref>, tako i na [[Bugarski jezik|bugarskom]]. <ref>Nazъm Hikmet Nazim Hikmet. 1952. Stihotvoreniя Stikhotvoreniia [Poems] (translated by Nikolai Tsonev Nikolaй Conev). Sofia: Bulgarski pisatel</ref> Komunističke vlasti u Bugarskoj su ga slavile kao "pjesnika slobode i mira".<ref>Kamilef, H [Kяmilev, X]. 1953. ''Nazim Hikmet - hurriyet ve baris sarkicisi'' [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Bulgarian into Turkish by Suleyman Hafizoglu). Sofia: BKP; Kяmilev, H. [Kiamilev, Kh]. 1953. ''Nazъm Hikmet, pevec na svobodata i mira'' Nazim Khikmet, pevets na svobadata i mira [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Russian into Bulgarian by Kruger Milovanov Krugev Milovanov]. Sofia: BKP.</ref>   
[[Datoteka:USSR stamp N.Hikmet 1982 6k.jpg|mini|226x226piskel|Poštanska marka Sovjetskog Saveza sa Hikmetovim likom]]
[[Datoteka:USSR stamp N.Hikmet 1982 6k.jpg|mini|226x226piskel|Poštanska marka Sovjetskog Saveza sa Hikmetovim likom]]
Ran je umro od srčanog udara u Moskvi 3. lipnja [[1963.]] godine u 61. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.cs.rpi.edu/~sibel/poetry/nazim_hikmet.html|title=Nazim Hikmet|website=www.cs.rpi.edu|accessdate=23. 01. 2021}}</ref> Sahranjen je na čuvenom [[Groblje Novodevičje|Novodevičjem]] groblju u Moskvi, gdje je njegov impozantni spomenik i danas mjesto hodočašća Turaka, komunista i mnogih ljudi iz cijelog svijeta. Njegova posljednja želja koja nikad provedena, bila je da ga sahrane na bilo kojem seoskom groblju u Anadoliji.  
Ran je umro od srčanog udara u Moskvi 3. lipnja [[1963.]] godine u 61. godini.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.cs.rpi.edu/~sibel/poetry/nazim_hikmet.html|title=Nazim Hikmet|website=www.cs.rpi.edu|accessdate=23. 01. 2021}}</ref> Sahranjen je na čuvenom [[Groblje Novodevičje|Novodevičjem]] groblju u Moskvi, gdje je njegov impozantni spomenik i danas mjesto hodočašća Turaka, komunista i mnogih ljudi iz cijelog svijeta. Njegova posljednja želja koja nikad provedena, bila je da ga sahrane na bilo kojem seoskom groblju u Anadoliji.  


Usprkos progonu turski je narod oduvijek poštovao Nazama Hikmeta. Njegove pjesme koje prikazuju ljude na selu, sela i gradove svoje domovine (''Memleketimden İnsan Manzaraları''), kao i Turski rat za nezavisnost (''Kurtuluş Savaşı Destanı'') i turske revolucionare (''Kuvâyi Milliye'') ubrajaju se među najveća patriotska književna djela Turske.  
Usprkos progonu turski je narod oduvijek poštovao Nazama Hikmeta. Njegove pjesme koje prikazuju ljude na selu, sela i gradove svoje domovine (''Memleketimden İnsan Manzaraları''), kao i Turski rat za nezavisnost (''Kurtuluş Savaşı Destanı'') i turske revolucionare (''Kuvâyi Milliye'') ubrajaju se među najveća patriotska književna djela Turske.  

Inačica od 08:36, 2. siječnja 2022.

Nazim Hikmet Ran
Nazim Hikmet
Nazim Hikmet (1952.)
Rođenje Solun, Otomansko carstvo 15. siječnja 1902.
Smrt Moskva, Sovjetski Savez 3. lipnja 1963.
Nacionalnost Turčin
Zanimanje Pisac, pjesnik
Potpis
Nazim Hikmet Signature.png
Portal o životopisima

Nazim Hikmet Ran (Solun, 15. siječnja 1902. – Moskva, 3. lipnja 1963.),[1][2] poznatiji kao Nazim Hikmet, bio je turski pjesnik, dramski pisac, romanopisac, scenarist i redatelj. Opisivan kao "romantični komunista"[3] i "romantični revolucionar"[4], više puta je bio zatvaran zbog svojih političkih uvjerenja, pa je veći dio svog odraslog života proveo u zatvoru ili u egzilu. Njegova poezija prevedena je na više od pedeset jezika.

Porodica

Prema Hikmetovim riječima, bio je turskog, njemačkog, poljskog i gruzijskog porijekla.[5][6][7] Hikmetova je majka potjecala iz ugledne obitelji visokog socijalnog položaja s pretežno cerkeskim (adyghejskim) korijenima te vezom s poljskim plemstvom. Sa očeve strane imao je tursko porijeklo.

Mladost

Nazim Hikmet sa 15 godina (1917)

Ran je rođen 15. siječnja 1902. godine u Solunu, gdje je njegov otac služio kao osmanlijski činovnik.[3][4] Pohađao je Tašmektep osnovnu školu u okrugu Goztepe u Istanbulu, a kasnije se upisao u juniorsko odjeljenje prestižne srednje škole Galatasaraj u oblasti Bejoglu, gdje je počeo da uči francuski jezik. Godine 1918. diplomira na Otomanskoj pomorskoj školi na Hejbeliadi. Njegovi školski dani su se podudarali sa periodom političkog prevrtanja, za vrijeme kojeg je otomanska vlada ušla u Prvi svjetski rat u savezu sa Njemačkom. Kratak vremenski period bio je pomorski časnik na osmanskoj krstarici Hamidije; međutim, 1919. godine se ozbljno razbolio i zbog nemogućnosti da se u potpunosti oporavi, 1920. godine biva isključen iz pomorske službe.

Godine 1921. zajedno sa svojim prijateljima (Vali Nuredin, Jusuf Zija Ortač i Faruk Nafiz Čamlibel), otišao je u Anadoliju kako bi se pridružio Turskom ratu za nezavisnost. Odatle je otišao u Ankaru (zajedno sa Vali Nuredinom), gdje je bilo središte turskog oslobodilačkog pokreta. U Ankari su im predstavljeni Mustafa Kemal Paša (Ataturk) koji je želio da dvojica prijatelja napišu pjesmu koja bi pozivala i nadahnula dobrovoljce iz Turske u Istanbulu i drugdje da se pridruže njihovoj borbi. Ova pjesma je bila veoma cijenjena, a Muhitin Birgen odlučuje da ih postavi za nastavnike u Bolu, umjesto da ih pošalje na bojišnicu kao vojnike. Međutim, njihovi komunistički stavovi nisu bili cijenjeni od strane tamošnjih konzervativnih čelnika, pa odlučuju otići u Batumi, u gruzijsku sovjetsku socijalističku republiku kako bi svjedočili rezultatima Ruske revolucije iz 1917. godine, dolazeći tamo 30. rujna 1921. godine. U srpnju 1922. godine, dvojica prijatelja odlaze u Moskvu, gdje je Ran studirao ekonomiju i sociologiju na Komunističkom univerzitetu ranih 1920-ih godina. Na njega su utjecali umjetnički eksperimenti Vladimira Majakovskog i Vsevoloda Mejerholda, kao i ideološke vizije Lenjina.[3]

Kasnije godine i ostavština

Uhićen je 1938. zbog navodnog poticanja vojske i naroda na pobunu i osuđen na 28 godine i 4 mjeseca stroge robije. 8. travnja 1950. godine počinje štrajk glađu u znak prosvjeda protiv neuspjeha turskog parlamenta da uključi zakon o amnestiji na svoj dnevni red prije nego prestane s radom zbog nadolazećih izbora. Tada je prebačen iz zatvora iz Burse, najprije u ambulantu zatvora Sultanahmet u Istanbulu, a kasnije u zatvor Pašakapisi.[8] Ozbiljno bolestan, Ran pauzira štrajk 23. travnja. Zahtjevi njegovog liječnika da ga liječe u bolnici tri mjeseca vlast je odbila. Kako se njegov status zatvorenika nije promijenio, nastavio je štrajk glađu 2. svibnja.

Ranov štrajk glađu odjeknuo je širom zemlje. Potpisivane su peticije i objavljen je časopis nazvan po njemu. Njegova majka Dželile započela je štrajk glađu 9. svibnja, a sljedećeg dana štrajk započinju poznati turski pjesnici Orhan Veli, Melih Dževdet i Oktaj Rifat. S obzirom na novu političku situaciju nakon izbora održanih 14. svibanja 1950. godine, štrajk je okončan pet dana kasnije, 19. svibnja, kada je konačno oslobođen nakon donošenja općeg zakona o amnestiji od strane nove vlade.

Ran bježi iz Turske u Rumunjsku brodom preko Crnog mora, a odatle se seli u SSSR. Zbog što je u sovjetskom bloku jedina priznata turska manjina postojala u komunističkoj Bugarskoj, njegove knjige su odmah objavljene u Bugarskoj, kako na turskom [9], tako i na bugarskom. [10] Komunističke vlasti u Bugarskoj su ga slavile kao "pjesnika slobode i mira".[11]

Poštanska marka Sovjetskog Saveza sa Hikmetovim likom

Ran je umro od srčanog udara u Moskvi 3. lipnja 1963. godine u 61. godini.[12] Sahranjen je na čuvenom Novodevičjem groblju u Moskvi, gdje je njegov impozantni spomenik i danas mjesto hodočašća Turaka, komunista i mnogih ljudi iz cijelog svijeta. Njegova posljednja želja koja nikad provedena, bila je da ga sahrane na bilo kojem seoskom groblju u Anadoliji.

Usprkos progonu turski je narod oduvijek poštovao Nazama Hikmeta. Njegove pjesme koje prikazuju ljude na selu, sela i gradove svoje domovine (Memleketimden İnsan Manzaraları), kao i Turski rat za nezavisnost (Kurtuluş Savaşı Destanı) i turske revolucionare (Kuvâyi Milliye) ubrajaju se među najveća patriotska književna djela Turske.

Bibliografija

"Pjesme su ljudske ljepše od ljudi, Sigurnije od ljudi, Tužnije od ljudi, Čvršće od ljudi, I ja pjesme više volim od ljudi."

Drame

  • Lubanja (1932, Kafatası)
  • Zaboravljeni čovjek (1935, Unutulan Adam)
  • Ferhad i Širin (1965, Ferhad ile Şirin)

Romani

  • Život je dobar, brate (1967, Yaşamak Güzel Şey Be Kardeşim)
  • Krv ne govori (1965, Kan Konuşmaz)

Poezija

  • İlk şiirler
  • 835 satır
  • Kuvâyi Milliye
  • Yatar Bursa Kalesinde
  • Memleketimden insan manzaraları : (insan manzaraları)
  • Yeni şiirler : (1951–1959)
  • Son şiirleri : (1959–1963)

Izvori

  1. ↑ "Nazım Hikmet | Turkish author" (engl.). Encyclopedia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/265653/Nazim-Hikmet/265653rellinks/Related-Links Pristupljeno 01. 12. 2018 
  2. ↑ "Kronoloji – Nâzım Hikmet Kültür ve Sanat Vakfı" (tr-TR). http://www.nazimhikmet.org.tr/kronolojik.asp Pristupljeno 01. 12. 2018 
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Saime., Göksu, (1999). Romantic communist : the life and work of Nazım Hikmet. Timms, Edward.. New York: St. Martin's Press. OCLC 40417757. ISBN 978-0-312-22247-5. https://www.worldcat.org/oclc/40417757 
  4. ↑ 4,0 4,1 1902-1963., Nâzım Hikmet, (2002). Beyond the walls : selected poems. McKane, Richard., Christie, C. R. (Catherine Ruth), 1944-, Halman, Talât Sait.. London: Anvil Press Poetry. OCLC 49356123. ISBN 978-0-85646-329-7. https://www.worldcat.org/oclc/49356123 
  5. ↑ "Vera tulyakova hikmet nazım la son söyleşimiz" (engl.). Issuu. http://issuu.com/huseyinenol/docs/vera_tulyakova_hikmet_-_naz__m-la_s/210?e=0 Pristupljeno 01. 12. 2018 
  6. ↑ Hikmet, Vera Tulyakova (1989) (tr). Nâzımʾla söyleşi. Cem Yayınevi. https://books.google.com/books?ei=Tt2JU_SlE-rW7QaujYH4CA&hl=tr&id=7GjiAAAAMAAJ&dq=Vera+Tulyakova+Hikmet&focus=searchwithinvolume&q=polonya+frans%C4%B1z+g%C3%BCrc%C3%BC 
  7. ↑ Akgül, Hikmet (2002) (tr). Nâzım Hikmet: siyasi biyografi. Çiviyazilari. ISBN 9789758663187. https://books.google.com/books?ei=zeCJU9KzMeKI7AbQ64Fw&hl=tr&id=XpY3AQAAIAAJ&dq=nazim+hikmet+g%C3%BCrc%C3%BC&focus=searchwithinvolume&q=+frans%C4%B1z+g%C3%BCrc%C3%BC 
  8. ↑ "Nâzım Hikmet". 06. 10. 2008. https://web.archive.org/web/20081006042859/http://www.nazimhikmetran.com/english/pages/biyografi5.html Pristupljeno 23. 01. 2021 
  9. ↑ Nazim Hikmet. 1951. Secilmis siirler [Selected Poems] (translated by Ludmil Stoyanof Lюdmil Stoяnov). Sofia: BKP
  10. ↑ Nazъm Hikmet Nazim Hikmet. 1952. Stihotvoreniя Stikhotvoreniia [Poems] (translated by Nikolai Tsonev Nikolaй Conev). Sofia: Bulgarski pisatel
  11. ↑ Kamilef, H [Kяmilev, X]. 1953. Nazim Hikmet - hurriyet ve baris sarkicisi [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Bulgarian into Turkish by Suleyman Hafizoglu). Sofia: BKP; Kяmilev, H. [Kiamilev, Kh]. 1953. Nazъm Hikmet, pevec na svobodata i mira Nazim Khikmet, pevets na svobadata i mira [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Russian into Bulgarian by Kruger Milovanov Krugev Milovanov]. Sofia: BKP.
  12. ↑ "Nazim Hikmet". http://www.cs.rpi.edu/~sibel/poetry/nazim_hikmet.html Pristupljeno 23. 01. 2021 

Literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hikmet Ran Nazim Hikmet
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nazim_Hikmet&oldid=405732"