More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nenad Venancije Pehar''' ([[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[7. svibnja]] [[1910.]] - ?, vjerojatno [[14. veljače]] [[1945.]]) bio je [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] [[franjevac]], [[teolog]], [[povjesničar]] i [[pjesnik]], jedan od šezdesetšestorice [[Hercegovački franjevački mučenici|Hercegovačkih franjevačkih mučenika]]. | |||
Rodio se u [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studencima]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]] u [[obitelj]]i Franje Pehara i Marije rođ. Dugandžić, krsnog imena Jozo. [[Pučka škola|Pučku školu]] pohađa u [[Trebižat (Čapljina, BiH)|Trebižatu]], nakon čega upisuje Franjevačku klasičnu gimnaziju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], završetkom koje stupa u [[novicijat]] uzevši [[redovnik|redovničko]] [[ime]] Nenad ili Venancije{{fusg|1}}. Jednostavne zavjete polaže [[5. kolovoza]] [[1931.]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]], a svečane [[12. kolovoza]] [[1934.]] u [[Mostar]]u, gdje na Franjevačkoj bogosloviji studira [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]]. [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskup]] [[Alojzije Mišić]] zaređuje ga [[svećenik]]a [[14. lipnja]] [[1936.]] u [[Kotor]]u. Iduće akademske godine pohađao daljnji studij teologije u [[Breslau]] (Wroclawu). U [[Beograd]]u je u bolničkoj četi između [[studeni|studenog]] [[1937.]] i [[lipanj|lipnja]] [[1938.]] odslužio vojni rok, povratkom s kojeg radi kao [[vjeronauk|vjeroučitelj]] u [[Konjic]]u. | Rodio se u [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studencima]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]] u [[obitelj]]i Franje Pehara i Marije rođ. Dugandžić, krsnog imena Jozo. [[Pučka škola|Pučku školu]] pohađa u [[Trebižat (Čapljina, BiH)|Trebižatu]], nakon čega upisuje Franjevačku klasičnu gimnaziju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], završetkom koje stupa u [[novicijat]] uzevši [[redovnik|redovničko]] [[ime]] Nenad ili Venancije{{fusg|1}}. Jednostavne zavjete polaže [[5. kolovoza]] [[1931.]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]], a svečane [[12. kolovoza]] [[1934.]] u [[Mostar]]u, gdje na Franjevačkoj bogosloviji studira [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]]. [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskup]] [[Alojzije Mišić]] zaređuje ga [[svećenik]]a [[14. lipnja]] [[1936.]] u [[Kotor]]u. Iduće akademske godine pohađao daljnji studij teologije u [[Breslau]] (Wroclawu). U [[Beograd]]u je u bolničkoj četi između [[studeni|studenog]] [[1937.]] i [[lipanj|lipnja]] [[1938.]] odslužio vojni rok, povratkom s kojeg radi kao [[vjeronauk|vjeroučitelj]] u [[Konjic]]u. | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 08:19
Nenad Venancije Pehar (Studenci, 7. svibnja 1910. - ?, vjerojatno 14. veljače 1945.) bio je hrvatski franjevac, teolog, povjesničar i pjesnik, jedan od šezdesetšestorice Hercegovačkih franjevačkih mučenika.
Rodio se u Studencima kod Ljubuškog u obitelji Franje Pehara i Marije rođ. Dugandžić, krsnog imena Jozo. Pučku školu pohađa u Trebižatu, nakon čega upisuje Franjevačku klasičnu gimnaziju u Širokom Brijegu, završetkom koje stupa u novicijat uzevši redovničko ime Nenad ili Venancije ↓1. Jednostavne zavjete polaže 5. kolovoza 1931. na Humcu, a svečane 12. kolovoza 1934. u Mostaru, gdje na Franjevačkoj bogosloviji studira filozofiju i teologiju. Biskup Alojzije Mišić zaređuje ga svećenika 14. lipnja 1936. u Kotoru. Iduće akademske godine pohađao daljnji studij teologije u Breslau (Wroclawu). U Beogradu je u bolničkoj četi između studenog 1937. i lipnja 1938. odslužio vojni rok, povratkom s kojeg radi kao vjeroučitelj u Konjicu.
U listopadu 1939. upisuje studij povijesti na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojem 1943. polaže diplomski ispit iz opće povijesti. ↓2 Još iste godine imenovan je profesorom povijesti na širokobriješkoj gimnaziji, u kojoj je obnašao i dužnost čuvara (kustosa) povijesno-zemljopisne zbirke. Za vrijeme Drugog svjetskog rata odnosno u vrijeme svoga studija povijesti vodio je dobrotovorne akcije prikupljanja živežnih namirnica za potrebe ratnom neimaštinom pogođenih dijelova hercegovačke franjevačke provincije, kao i u kupnju i uređenje kuće za hercegovačke bogoslove u Zagrebu, pribavljenju ponajviše zalaganjem dr. fra Radoslava Glavaša.
Pehar je bio suradnik fra Lea Petrovića na proučavanju, pripremi i objavljivanju povijesnih zapisa hercegovačke franjevačke provincije. Pehar sastavja izvješće o stradanju Hrvata katolika u Hercegovini koje šalje Ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja u Zagrebu, autorom je Kronike Provincije (Hercegovina franciscana, 1944.) o ratnim stradanjima na području Provincije te sudjeluje u izradi nacrta za spomenicu o djelovanju hercegovačkih franjevaca u Hercegovini i svijetu, kao i niza drugih dokumenata. Pripovijetke, pjesme i znanstvene članke s područja teologije objavljuje u svih pet brojeva bogoslovskog časopisa Stopama otaca te u Katoličkoj obitelji i Katoličkom tjedniku.
Bilješke
↑1 U imeniku novicijata upisano mu je redovničko ime Nenad-Venancije, no u kasnijim se službenim ispravama i zapisima navodi samo fra Nenad. Venancije je zapravo latinska inačica imena Nenad.
↑2 Glasilo hercegovačke franjevačke provincije Hercegovina franciscana (br. VI, Mostar, 1944., str. 33) o tome donosi:
- "10. III. [1943.] na Mudroslovnom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu položio je diplomski izpit iz skupine obće poviesti O. Nenad Pehar"
Izvori
- Jolić, Robert: Fra Nenad Venancije Pehar, Kršni zavičaj 43: 69-77.