Hrvatski vukovci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 19: Redak 19:


== Literatura ==
== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last=Bičanić |first=Ante |title=Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika |date=2013 |publisher=Croatica |isbn=978-953-55540-6-6 |url=https://books.google.ba/books?id=w2sfnwEACAAJ |accessdate=July 1 2020 |language=en}}
* {{Citiranje knjige |ref=harv |last=Bičanić |first=Ante |title=Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika |date=2013 |publisher=Croatica |isbn=978-953-55540-6-6 |url=https://books.google.ba/books?id=w2sfnwEACAAJ |accessdate=July 1 2020 |language=en}}
* {{cite journal |last=Pranjković |first=Ivo |title=HRVATSKI VUKOVCI U STOLJEĆIMA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (Franjo Iveković, Ivan Broz, Tomo Maretić, Vatroslav Rožić, Milan Rešetar, Antun Radić, Nikola Andrić, Dragutin Boranić: Jezikoslovne rasprave i članci, prir. Marko Samardžija) |journal=Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje |date=December 13 2002 |volume=28 |issue=1 |pages=403–408 |url=https://hrcak.srce.hr/68836 |accessdate=July 1 2020 |language=hr |issn=1331-6745}}
* {{cite journal |last=Pranjković |first=Ivo |title=HRVATSKI VUKOVCI U STOLJEĆIMA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (Franjo Iveković, Ivan Broz, Tomo Maretić, Vatroslav Rožić, Milan Rešetar, Antun Radić, Nikola Andrić, Dragutin Boranić: Jezikoslovne rasprave i članci, prir. Marko Samardžija) |journal=Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje |date=December 13 2002 |volume=28 |issue=1 |pages=403–408 |url=https://hrcak.srce.hr/68836 |accessdate=July 1 2020 |language=hr |issn=1331-6745}}
* {{cite book |last=Alerić |first=Marko |title=Koncepcija hrvatskoga standardnog jezika hrvatskih vukovaca |date=2007 |publisher=Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |url=https://www.bib.irb.hr/287977 |language=hr}}
* {{Citiranje knjige |last=Alerić |first=Marko |title=Koncepcija hrvatskoga standardnog jezika hrvatskih vukovaca |date=2007 |publisher=Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |url=https://www.bib.irb.hr/287977 |language=hr}}
* {{cite journal |last=Kuna |first=Branko |title=Samardžija, Marko (2002). Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Rijeka: Izdavački centar. |journal=Jezikoslovlje |date=December 13 2002 |volume=3 |issue=1–2 |pages=253–257 |url=https://hrcak.srce.hr/31358 |accessdate=July 1 2020 |language=hr |issn=1331-7202}}
* {{cite journal |last=Kuna |first=Branko |title=Samardžija, Marko (2002). Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Rijeka: Izdavački centar. |journal=Jezikoslovlje |date=December 13 2002 |volume=3 |issue=1–2 |pages=253–257 |url=https://hrcak.srce.hr/31358 |accessdate=July 1 2020 |language=hr |issn=1331-7202}}


[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]

Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:24

Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih jezikoslovaca koja je aktivna od kraja 19. do početka 20. stoljeća. Njihov rad fokusirao se na standardizaciji hrvatskog jezika. Predvodio ih je Tomislav Maretić, a najistaknutiji članovi bili su: Franjo Iveković, Ivan Broz, Pero Budmani, Armin Pavić, Vatroslav Rožić i drugi.[1]


Za vrijeme djelovanja vukovaca, pitanje dijalektalne osnove za književni jezik još uvijek nije bilo riješeno. Vukovci su podržavali novoštokavski jekavski dijalekt (istočnohercegovački dijalekt), koji je zapisao Vuk Stefanović Karadžić, a opisao Đuro Daničić. Oni su zagovarali fonološki pravopis. Kroz svoje položaje u Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Sveučilištu u Zagrebu, ostvarivali su utjecaj na standardizaciju hrvatskog jezika.[1]


Objavili su tri fundamentalna djela:

Zbog političkih razloga, kao i zbog profesionalne kompetencije, krajem 19. stoljeća bile su dominantne standardološke i pravopisne konvencije koje su uveli i zagovarali vukovci i oblikovale su tijek jezične standardizacije u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća. U svojim normativnim radovima (Brozov pravopis, Maretićeva gramatika i Broz-Ivekovićev rječnik) doprinijeli su konačnom formiranju standardnog hrvatskog na osnovi novoštokavskog dijalekta.[2]


Vidi još

Izvori

  1. 1,0 1,1 Bičanić 2013, str. 84.
  2. Bičanić 2013, str. 85.

Literatura

• Nepoznat parametar: ref
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
  • • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal

Alerić, Marko. https://www.bib.irb.hr/287977.

  • • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal