More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ergativ'''-->'''Ergativ''' je [[padež]] imenice<ref>{{ | <!--'''Ergativ'''-->'''Ergativ''' je [[padež]] imenice<ref>{{Citiranje weba|last=Loos|first=Eugene|title=Glossary of linguistic terms|url=http://www-01.sil.org/linguistics/GlossaryOflinguisticTerms/WhatIsErgativeCase.htm|work=LinguaLinks Library 5.0 Plus|accessdate=September 27, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304190305/http://www-01.sil.org/linguistics/GlossaryOflinguisticTerms/WhatIsErgativeCase.htm|archive-date=March 4, 2016|url-status=dead}}</ref> koja je u ergativnim jezicima u službi vršioca prijelazne radnje.<ref>[[Ivan Marković (pravopisac)|Ivan Marković]]: ''Uvod u jezičnu morfologiju'', Disput, 2012., str. 257</ref> | ||
==Osobine== | ==Osobine== | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2021. u 18:31
Ergativ je padež imenice[1] koja je u ergativnim jezicima u službi vršioca prijelazne radnje.[2]
Osobine
U ergativnim jezicima ergativ je uglavnom obilježen, dok je apsolutiv neobilježen. Ellen Woolford u znanstvenom je radu iz 2004. godine zaključila da ergativ identificira svjesnog vršioca radnje.
Primjerice, u zapadnom grenlandskom ergativ obilježava vršioce prijelazne radnje i imaoce iskazane imenicama.
Jezik nez perce čine ergativ (-nim) i akuzativ (-ne), ali i apsolutiv, neobilježen padež za neprijelazne subjekte: hipáayna qíiwn ‘starac je stigao’; hipáayna wewúkiye ‘los je stigao’; wewúkiyene péexne qíiwnim ‘starac je ugledao losa’.
U sahaptinu postoji ergativ (uz sufiks -nɨm) koji je ograničen na prijelazne konstrukcije u kojima je izravni objekt u prvom ili drugom licu: iwapáatayaaš łmámanɨm ‘starica mi je pomogla; paanáy iwapáataya łmáma ‘starica je pomogla njemu/njoj’ (izravan); páwapaataya łmámayin ‘starica je pomogla njemu/njoj’ (obrnuto).
Među ostalim jezicima u kojem se nalazi ergativ su gruzijski, čečenski jezik i ostali jezici Kavkaza, majanski jezici, jezici Mixe–Zoque, Wagiman i ostali australski jezici, ali i baskijski, burushaski i tibetski jezici. Među indoeuropskim jezicima ergativni su jezici yaghnobi, inačice kurdskog jezika (među kojima se nalaze sjevernokurdski jezik, zazaki i centralnokurdski jezik),[3] hindski jezik i urdu.
Ergativ je dio i nekih umjetnih jezika, kao što su na'vi, ithkuil i crni govor.
Vidi i
Izvori
- ↑ Loos, Eugene. "Glossary of linguistic terms". LinguaLinks Library 5.0 Plus. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujak 2016.. http://www-01.sil.org/linguistics/GlossaryOflinguisticTerms/WhatIsErgativeCase.htm Pristupljeno 27. rujan 2013.
- ↑ Ivan Marković: Uvod u jezičnu morfologiju, Disput, 2012., str. 257
- ↑ Theodora Bynon. 1979. The Ergative Construction in Kurdish. Bulletin of the School of Oriental and African Studies Vol. 42, Br. 2:211-224.